Sprječavanje šteta od divljači
Kako zaštititi kukuruz, žitarice, povrće i voćke od divlje svinje, srne, jazavca, fazana i zeca: mjere koje stvarno djeluju, kalendar rizika i kako prijaviti štetu.
Lovišta Lovačkog društva „Sokol“ Stupnik, Ježdovec – Stupnik i Stupnički Lug, nizinska su lovišta uz Savu, isprepletena njivama, livadama, šumarcima i okućnicama. Divljač i poljoprivreda ovdje žive jedno uz drugo. Divljač treba hranu i zaklon, a polje je za nju bogat stol, pogotovo kad sazrijeva kukuruz.
Štete se ne mogu potpuno izbjeći, ali se mogu bitno smanjiti. Iskustva iz Hrvatske i Europe pokazuju da najbolje djeluje kombinacija mjera: zaštita postavljena na vrijeme, prije nego što divljač nauči dolaziti na polje, uz dobru suradnju vlasnika zemljišta i lovaca. Na ovim stranicama za svaku vrstu objašnjavamo kada i kako radi štetu, kako je prepoznati, koje mjere imaju smisla te kako postupiti ako šteta ipak nastane.
Pet vrsta u našem lovištu
Najveće štete u našem lovištu radi divlja svinja, osobito na kukuruzu. Jazavac zna oštetiti kukuruz u zriobi, travnjake i vrtove uz naselja, srna mlade nasade, povrće i voćke, a štete od fazana i zeca uglavnom su male i lokalne. Odaberite vrstu za detaljne savjete i letak.
Divlja svinja
Najveće štete u lovištu, ponajprije na kukuruzu: pri sjetvi i u mliječnoj zriobi. Uz rovanje livada i travnjaka.
Jazavac
Kukuruz i šećerac u zriobi uz šumu i živice, grožđe i palo voće, kopanje travnjaka i vrtova uz naselja.
Srna obična
Umjerene, lokalne štete: obrst pupova i mladih izboja, trljanje rogova o sadnice, mladi usjevi.
Fazan
Male štete: kljuca posijano zrno i čupa klijance kukuruza odmah nakon sjetve. Koristan je jer jede kukce.
Zec obični
Male štete, najčešće zimi: guli koru i reže izboje mladih voćaka i sadnica. Lako se spriječi štitnikom.
Pet pravila koja vrijede za svu divljač
Bez obzira na to koja vrsta dolazi na vaše polje, ova načela čine razliku između male i velike štete.
Na vrijeme, ne nakon štete
Najvažnije pravilo
Zaštitu postavite prije razdoblja najvećeg rizika, npr. pastir uz kukuruz odmah nakon sjetve. Divljač koja je jednom našla hranu na polju vraća se uporno i teško ju je odvratiti.
Kombinirajte mjere
Tehničke, kemijske i agrotehničke
Nijedna mjera nije savršena. Ograda ili električni pastir uz repelent, čist pojas uz rub šume i pojačano čuvanje zajedno djeluju puno bolje nego svaka mjera posebno.
Mijenjajte i održavajte
Protiv navikavanja
Divljač se brzo navikne na plašila, mirise i zvukove koji joj ne prijete. Plašila premještajte svakih nekoliko dana, repelent obnavljajte nakon kiše, a pastir redovito provjeravajte.
Dokumentirajte
Vaš dokaz
Fotografirajte postavljenu zaštitu i čuvajte račune za materijal. Pravo na naknadu štete ima vlasnik koji je kao dobar gospodar zaštitio svoj usjev.
Surađujte s lovcima
Rana dojava
Javite nam čim primijetite tragove ili prve štete. Dok je šteta još mala, možemo osigurati repelent, a ako je parcela u lovištu, a ne u naseljenom dijelu, i pojačati čuvanje i odstrel uz nju ili postaviti čeku.
Gospodarite pametno
Agrotehničke mjere
Izbor parcele, istodobna sjetva i žetva sa susjedima, pokošen pojas uz rub šume i brzo zaoravanje ostataka smanjuju privlačnost polja za divljač.
Repelenti za zaštitu kukuruza: osigurava ih lovačko društvo
Zakon o lovstvu propisuje da mehanička, električna i kemijska zaštitna sredstva na zahtjev oštećenika osigurava lovačko društvo. LD „Sokol“ Stupnik zato vlasnicima i korisnicima zemljišta u našim lovištima dijeli repelente za zaštitu usjeva, ponajprije kukuruza od divlje svinje. Javite se g. Franjkoviću na 099 253 9728 ili e-mailom i navedite katastarski broj čestice, kulturu, površinu i planirane radove, pa ćemo dogovoriti preuzimanje i dati upute za primjenu. Repelenti se dodjeljuju za površine na području lovišta. Imajte na umu da repelent djeluje kratko, jer se divljač na miris navikne: najviše koristi u kritičnim tjednima i uz ostale mjere zaštite. Poziv za podjelu repelenata 2026.
Pronašli ste uginulu divlju svinju? Ne dirajte je.
Afrička svinjska kuga (ASK) ne prenosi se na ljude, ali je smrtonosna za domaće i divlje svinje, a virus dugo opstaje u lešini, tlu i na obući. Uginulu ili bolesnu divlju svinju nemojte dirati ni premještati, ne prilazite joj sa psom i lokaciju odmah javite lovačkom društvu: g. Franjković, 099 253 9728 ili ld.sokol.stupnik@gmail.com. Mi ćemo provjeriti o čemu se radi i obavijestiti nadležne službe. Aktualne zone ograničenja: veterinarstvo.mps.hr.
Prijava i naknada štete
Zakon o lovstvu obvezuje i lovačko društvo i vlasnika ili korisnika zemljišta da poduzimaju mjere za sprječavanje šteta. Za štetu koju divljač prouzroči u lovištu odgovara lovačko društvo, ali samo ako je vlasnik ili korisnik zemljišta kao dobar gospodar zaštitio svoj usjev. Zato je važno zaštitu provoditi na vrijeme i sve dokumentirati.
-
Javite se odmah, čim primijetite prve tragove
Zakon traži da se o započetoj šteti obavijesti bez odgađanja. Rana dojava ima i praktičnu korist: ako je parcela u lovištu, a ne u naseljenom dijelu, lovci mogu pojačati čuvanje i odstrel uz nju dok je šteta još mala.
-
Prijavu pošaljite pisanim putem
E-mailom ili pismom navedite ime i kontakt, katastarsku česticu ili lokaciju na karti, kulturu, procjenu oštećene površine, datum kada ste štetu uočili i koju ste zaštitu provodili. Pisana prijava s datumom vaš je dokaz.
-
Fotografirajte i ne mijenjajte stanje
Snimite tragove, oštećene biljke i postavljenu zaštitu (pastir, repelent, plašila), po mogućnosti s datumom i lokacijom na fotografiji. Ne berite, ne zaoravajte i ne preoravajte oštećeni dio dok ga ne pogledamo zajedno.
-
Zajednički pregled i sporazum
Predstavnik društva izlazi na teren i zajedno utvrđujete opseg štete. Pisani sporazum o naknadi štete koji sklopite s lovačkim društvom ima snagu ovršne isprave. Ako do sporazuma ne dođe, oštećenik se može obratiti sudu.
Što kaže zakon. Prema Zakonu o lovstvu (NN 99/18, 32/19, 32/20, 127/24) vlasnik ili korisnik zemljišta dužan je, na primjeren način i na svoj trošak kao dobar gospodar, štititi svoju imovinu: ograđivanjem, čuvanjem i istjerivanjem divljači, agrotehničkim mjerama, uporabom mehaničkih, električnih i kemijskih zaštitnih sredstava te obavještavanjem bez odgađanja o započetoj šteti (čl. 79.). Tko ne poduzme te mjere, ne dopusti lovačkom društvu provođenje mjera ili ukloni ili ošteti sredstva za zaštitu, nema pravo na naknadu štete. Šteta se ne nadoknađuje ni na manje od 5 % površine tehnološke cjeline, na neograđenim višegodišnjim nasadima i na urodu koji nije ubran najkasnije mjesec dana nakon isteka agrotehničkog roka (čl. 80. i 81.).
Prijava i sporazum. Sporazum o naknadi štete sklopljen s lovačkim društvom ima snagu ovršne isprave, a ako do sporazuma ne dođe, oštećenik se može obratiti sudu (čl. 82.). Ustavni sud je 2024. ukinuo raniji rok od sedam dana za pisanu prijavu, a izmjene Zakona o lovstvu koje su u listopadu 2026. u saborskoj proceduri predviđaju nova pravila: pisanu prijavu najkasnije sedam dana od kada je šteta uočena, procjenu županijskog odnosno gradskog povjerenstva i dokazivanje provedenih mjera zaštite. Zato vam savjetujemo da štetu uvijek prijavite odmah i pisanim putem. Ove stranice uskladit ćemo čim izmjene stupe na snagu.
Šteta na vozilu (nalet na divljač). Zaustavite se na sigurnom, uključite sva četiri pokazivača smjera, ne prilazite ozlijeđenoj životinji i nazovite policiju na 192 (ako ima ozlijeđenih, 112), zatim obavijestite lovačko društvo: g. Franjković, 099 253 9728. Stradalu divljač smije se pomicati tek nakon policijskog očevida. Naše lovište graniči s autocestama A1 i A3 i prugom Zagreb – Karlovac, pa je oprez u sumrak i noću osobito važan.
Letci za preuzimanje
Svaki letak ima dvije stranice A4: na prvoj su ponašanje vrste, prepoznavanje štete i kalendar rizika, a na drugoj mjere zaštite, postupak kod prijave štete i kontakt. Slobodno ih ispišite i podijelite susjedima.
Česta pitanja
Tko plaća štetu koju divljač napravi na mojem polju?
Za štetu koju divljač prouzroči u lovištu odgovara lovačko društvo, ali samo ako je vlasnik ili korisnik zemljišta poduzeo propisane mjere zaštite kao dobar gospodar (Zakon o lovstvu, čl. 79. i 80.). Zato je važno zaštitu postaviti na vrijeme i dokumentirati je.
Moram li sam štititi svoje usjeve?
Da. Zakon obvezuje i lovačko društvo i vlasnika ili korisnika zemljišta da poduzimaju mjere za sprječavanje šteta. Vlasnik štiti usjev ograđivanjem, čuvanjem, istjerivanjem divljači, agrotehničkim mjerama i zaštitnim sredstvima, a lovačko društvo, među ostalim, održava brojnost divljači, provodi odstrel i na zahtjev osigurava zaštitna sredstva.
Kako mogu dobiti repelent od lovačkog društva?
Nazovite g. Franjkovića na 099 253 9728 ili pošaljite e-mail na ld.sokol.stupnik@gmail.com i navedite katastarski broj čestice, kulturu, površinu i planirane radove. Repelenti se dodjeljuju za površine na području lovišta, a uz njih dobivate i upute za primjenu.
U kojem roku moram prijaviti štetu?
Prijavite je odmah, čim primijetite prve tragove, i to pisanim putem (e-mail ili pismo) s fotografijama. Zakon traži obavještavanje bez odgađanja o započetoj šteti, a izmjene zakona koje su u saborskoj proceduri predviđaju pisanu prijavu najkasnije sedam dana od kada je šteta uočena.
Što ako šteta nastane na vrtu uz kuću?
Okućnice i vrtovi često se nalaze izvan lovišta, na površinama gdje se divljač ne lovi. I tada nam se javite: reći ćemo vam tko je nadležan za vaše područje i kako zaštititi vrt. Najpouzdanija zaštita vrta je dobro postavljena ograda.
Što učiniti ako naletim na divljač automobilom?
Zaustavite se na sigurnom, uključite sva četiri pokazivača smjera, ne prilazite životinji, nazovite policiju na 192 (112 ako ima ozlijeđenih) i obavijestite lovačko društvo: g. Franjković, 099 253 9728. Životinju ne premještajte prije policijskog očevida.
Kontakt
Imate pitanje o zaštiti usjeva, želite repelent ili prijavljujete štetu? Nazovite nas ili nam pišite. Za prijavu štete navedite lokaciju parcele, kulturu, procjenu oštećene površine, datum kada ste štetu uočili i priložite fotografije.
Izvori i literatura (8)
- Zakon o lovstvu, NN 99/18, 32/19, 32/20, 127/24 (pročišćeni tekst) – www.zakon.hr/z/422/Zakon-o-lovstvu
- Odluka Ustavnog suda RH U-I-3251/2023, NN 127/2024 – narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_11_127_2120.html
- Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu, P.Z. 310, Hrvatski sabor, 9. 10. 2026. – www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2026-10-09/153708/PZ_310.pdf
- Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva: Afrička svinjska kuga – poljoprivreda.gov.hr/istaknute-teme/poljoprivreda-173/africka-svinjska-kuga-ask/6383
- Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane: zone ograničenja ASK – veterinarstvo.mps.hr/hr/naslovna/africka-svinjska-kuga-ask/zone-ogranicenja
- Grad Zagreb: Javni poziv za financiranje provedbe lovnogospodarskih osnova 2026. – zagreb.hr/en/javni-poziv-za-financiranje-provedbe-lovnogospodar/218011
- Agroklub: Na što paziti kod postavljanja električnog pastira – www.agroklub.com/poljoprivredne-vijesti/na-sto-paziti-kod-postavljanja-elektricnog-pastira/82186
- Gospodarski list: Mjere sprječavanja šteta od divljači – gospodarski.hr/rubrike/ostalo/mjere-sprjecavanja-steta-od-divljaci
Sadržaj je izrađen u sklopu aktivnosti promidžbe i informiranja u cilju sprječavanja šteta od divljači, uz financijsku podršku Grada Zagreba. Sadržaj je isključiva odgovornost Lovačkog društva „Sokol“ Stupnik i ne može se smatrati odrazom stajališta Grada Zagreba.