Sprječavanje šteta od divljači›Zec obični
Zec obični
Lepus europaeus
Zec radi male, pojedinačne štete, najčešće zimi na mladim voćkama i sadnicama. Spriječiti ih je jednostavno i jeftino. Zečeva je u Europi sve manje, pa mu se isplati i pomoći.
Stanovnik otvorenog polja
Zec obični voli topla, suha tla i plodne travnate ravnice i polja. Pretežno je noćni: danju leži u plitkoj udubini u tlu, a hrani se u sumrak i noću. Isključivo je biljojed. U proljeće i ljeto jede trave i zeljasto bilje, a u jesen i zimi ozimu pšenicu te drvenaste dijelove grmlja i mladih voćaka, s kojih guli koru.
Zečica ima dva do četiri legla godišnje, od siječnja do kolovoza, obično s dva do četiri mladunca. Zečići se rađaju s dlakom i otvorenih očiju i ne leže u jazbini, nego sami u travi. Majka dolazi nakon zalaska sunca, doji ih nekoliko minuta i odlazi skokovima, da ne ostavi mirisni trag. Zato se čini da su napušteni, ali nisu.
Broj zečeva u Europi pada od 1960-ih. Pregled 77 istraživanja iz 12 europskih zemalja zaključio je da je glavni uzrok intenzivna poljoprivreda: monokulture, nestanak živica i rubova, košnja i promet.
Kada je rizik najveći
Šteta od zeca je najveća zimi, kad nema druge hrane, pa guli koru mladih voćaka i sadnica. U proljeće i ljeto obrst usjeva i povrća je pojedinačan i malen. Od travnja do lipnja ugroženi su sami zečići, i to pri košnji.
| sij | velj | ožu | tra | svi | lip | srp | kol | ruj | lis | stu | pro | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Mlade voćke i sadnice (kora, izboji) | ||||||||||||
| Mladi usjevi i povrće | ||||||||||||
| Košnja: stradavanje zečića |
Kad padne snijeg, zec doseže više i guli koru iznad uobičajene visine. Zato savjetodavci preporučuju i razgrtanje snijega oko mladih voćaka.
Kako prepoznati štetu
Zec ima oštre sjekutiće gore i dolje, pa izboj ne kida, nego ga reže. Po tome se njegova šteta lako razlikuje od obrsta srne.
- Gladak, čist, kosi rez izboja (pod kutom 30–60°), bez gnječenja, „kao nožem“, često na više izboja iste biljke.
- Oguljena kora na deblu i grančicama mladih voćaka, najčešće na visini 20–50 cm; u bavarskim mjerenjima najviše do oko 70 cm (više ako ima snijega).
- Šteta je najčešća zimi i uz rub šume ili živice.
- Tragovi u blizini: okrugle kuglice izmeta i otisci u snijegu (dva duža stražnja otiska ispred dva manja prednja).
Nije svaka šteta od zeca: srna izboj otkine i zgnječi, rub je raščupan, a odgriz plosnat, na visini 20–90 cm. Miš grize nisko, do 20 cm, sitno i uz rupe i hodnike. Voluharice glođu koru pri tlu i ispod snijega.
Kako zaštititi usjev
Šteta od zeca je pojedinačna i lako se sprječava. Najvažnije je zaštititi deblo svake mlade voćke prije zime.
Štitnik oko debla
Tehnička mjera, najjednostavnija i najjeftinija
- plastična mrežica, spirala, žičana „hlačica“ ili štitnik od trske
- visok barem 70 cm, a gdje pada snijeg i više; od trske neka seže do ispod krošnje
- mrežica dobro prianja uz deblo i priljubljena je uz tlo
- ne koristite trake od plastičnih vreća ni plastične boce
Ograda nasada
Tehnička mjera, za voćnjake i rasadnike
Mreža protiv zeca treba biti gusta pri tlu i dobro priljubljena ili plitko ukopana. Gdje ima i srna, ograda mora biti visoka 1,5 do 1,6 m, s gušćim okom uz tlo, pa štiti od obje vrste. Šteta na neograđenim višegodišnjim nasadima ne nadoknađuje se (Zakon o lovstvu, čl. 81.).
Premazi za deblo
Kemijska mjera, alternativa štitniku
Repelenti na bazi ovčje masti namijenjeni su i protiv zeca. Nanesite ih na suho deblo prije zime i obnavljajte prema uputi. Ne mažite koru užeglom mašću ili slaninom: upije se u koru i može osušiti mladu voćku.
Pregled zimi
Održavanje
Nakon većeg snijega obiđite mlade voćke, razgrnite snijeg oko debla i provjerite da štitnici nisu skliznuli. Snijeg zecu „podigne“ visinu do koje doseže.
Pronašli ste zečića? Nije napušten.
Zečići odrastaju sami u travi, a majka dolazi samo nakratko, nakon zalaska sunca. Ne dirajte ih i ne nosite kući: pomažete im samo ako ih ostavite na miru. U proljeće psa uz polja i livade držite na povodcu.
Kako pomoći zecu: kosite od sredine prema van, ostavite živicu, nepokošen rub ili cvjetnu traku, a u žitu, gdje možete, trake rjeđe sjetve. Takvi rubovi koriste i fazanu, jarebici i korisnim kukcima. U Njemačkoj je, uz takve mjere, proljetna gustoća zečeva posljednjih godina stabilna, oko 19 zečeva na četvorni kilometar.
Što radi lovačko društvo
- smanjuje brojnost lisice i čaglja, glavnih grabežljivaca zečića
- redovito prati brojnost zeca i ispušta zečeve u lovište
- odstrel provodi samo u lovnoj sezoni (1. 10. – 15. 1.) i prema lovnogospodarskoj osnovi
- savjetuje vlasnike voćnjaka i vrtova o zaštiti mladih stabala
Ako šteta ipak nastane
Zakon o lovstvu obvezuje i lovačko društvo i vlasnika ili korisnika zemljišta da poduzimaju mjere za sprječavanje šteta. Za štetu koju divljač prouzroči u lovištu odgovara lovačko društvo, ali samo ako je vlasnik ili korisnik zemljišta kao dobar gospodar zaštitio svoj usjev. Zato je važno zaštitu provoditi na vrijeme i sve dokumentirati.
-
Javite se odmah, čim primijetite prve tragove
Zakon traži da se o započetoj šteti obavijesti bez odgađanja. Rana dojava ima i praktičnu korist: ako je parcela u lovištu, a ne u naseljenom dijelu, lovci mogu pojačati čuvanje i odstrel uz nju dok je šteta još mala.
-
Prijavu pošaljite pisanim putem
E-mailom ili pismom navedite ime i kontakt, katastarsku česticu ili lokaciju na karti, kulturu, procjenu oštećene površine, datum kada ste štetu uočili i koju ste zaštitu provodili. Pisana prijava s datumom vaš je dokaz.
-
Fotografirajte i ne mijenjajte stanje
Snimite tragove, oštećene biljke i postavljenu zaštitu (pastir, repelent, plašila), po mogućnosti s datumom i lokacijom na fotografiji. Ne berite, ne zaoravajte i ne preoravajte oštećeni dio dok ga ne pogledamo zajedno.
-
Zajednički pregled i sporazum
Predstavnik društva izlazi na teren i zajedno utvrđujete opseg štete. Pisani sporazum o naknadi štete koji sklopite s lovačkim društvom ima snagu ovršne isprave. Ako do sporazuma ne dođe, oštećenik se može obratiti sudu.
Šteta se ne nadoknađuje ako zaštita nije provedena, ako su sredstva za zaštitu uklonjena ili oštećena, ako je oštećeno manje od 5 % površine tehnološke cjeline, na neograđenim višegodišnjim nasadima te na urodu koji nije ubran najkasnije mjesec dana nakon isteka agrotehničkog roka za berbu ili žetvu. Detaljnije o prijavi i procjeni štete.
Česta pitanja
Kako zaštititi mladu voćku od zeca?
Prije zime stavite štitnik oko debla: plastičnu mrežicu, spiralu ili žičanu „hlačicu“ visoku barem 70 cm, a gdje pada snijeg i više. Štitnik neka prianja uz deblo i bude priljubljen uz tlo.
Kako znam da je koru oštetio zec?
Zec reže glatko i koso, „kao nožem“, pod kutom od 30 do 60°, najčešće na visini 20–50 cm i uglavnom zimi. Srna izboj otkine i zgnječi, a miš grize nisko, do 20 cm.
Smijem li koru namazati mašću protiv zeca?
Ne užeglom mašću ni slaninom: upije se u koru i može osušiti mladu voćku. Koristite pripravke namijenjene zaštiti od divljači, npr. na bazi ovčje masti, prema uputi proizvođača.
Našao sam malog zeca u travi. Što da radim?
Ostavite ga gdje jest i ne dirajte ga. Zečići odrastaju sami u travi, a majka dolazi nakon zalaska sunca. Nije napušten.
Letak „Zec obični“ za ispis
Dvije stranice A4, sa savjetima, kalendarom rizika i uputama za prijavu štete.
Izvori i literatura (16)
- Zakon o lovstvu, NN 99/18, 32/19, 32/20, 127/24 (pročišćeni tekst) – www.zakon.hr/z/422/Zakon-o-lovstvu
- Pravilnik o lovostaju, NN 94/2019 – narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_10_94_1848.html
- Bayerische Landesanstalt für Wald und Forstwirtschaft (LWF, 2024.): Verbiss richtig ansprechen – www.lwf.bayern.de/mam/cms04/service/dateien/verbiss_richtig_ansprechen_faltblatt_2024.pdf
- Kudernatsch (2015.): Verbissprojekt, AFZ-DerWald 22/2015 (najveća visina obrsta zeca) – lwf.bayern.de/mam/cms04/biodiversitaet/dateien/kudernatsch_verbissprojekt297_afz.pdf
- Smith, Jennings, Harris (2005.): A quantitative analysis of the abundance and demography of European hares, Mammal Review 35 – research-information.bris.ac.uk/en/publications/a-quantitative-analysis-of-the-abundance-and-demography-of-europe
- Landesjagdverband Baden-Württemberg (2025.): Feldhase, rezultati brojanja – 800463.landesjagdverband.de/fileadmin/Medien/LJV/Dokumente/Pressemeldungen/2025/Feldhasenzahlen_Ostern/PM_LJV_Feldhase_2025-04-14.pdf
- Kanton Aargau: Umwelt Aargau br. 70 (zec, trake rjeđe sjetve i ugari) – ag.ch/umwelt-aargau/pdf/UAG_70_43.pdf
- Kanton Aargau (2024.): Merkblatt Wildschadenverhütung in Obstertragsanlagen – ag.ch/media/kanton-aargau/bvu/umwelt-natur/jagd/bewirtschaftung-aufsicht/wildschaeden/merkblatt-wildschadenverh-tung-in-obstanlagen.pdf
- Thünen-Institut (2025.): Gehölzschutz (CatchHedge) – www.thuenen.de/media/institute/lv/Projekt-Downloads-pdf/CatchHedge/2025_02_Gehoelzschutz.pdf
- Natur im Garten: Jungbäume gegen Wildverbiss schützen (štitnik od trske) – www.verband-wohneigentum.de/bv-oberfranken/downloadmime/233972/%27Natur+im+Garten%27+Gartentipp+-+Jungb%C3%A4ume+gegen+Wildverbiss+sch%C3%BCtzen.pdf
- University of Wisconsin Extension: zaštita stabala od zimskih šteta divljači – dane.extension.wisc.edu/?p=12595
- Agronews: Zaštita stabala mladih voćaka od divljači – www.agronews.rs/zastita-stabala-mladih-vocaka-od-divljaci
- Kwizda: TRICO PRO (repelent na bazi ovčje masti, podaci proizvođača) – tricoeu.kwizda.at/trico-sup-r-sup-pro~mp28539
- Wiener Tierschutzverein: Jetzt beginnt die tödlichste Zeit für Feldhasen – tierschutzverein.at/wp-content/uploads/Jetzt-beginnt-die-toedlichste-Zeit-fuer-Feldhasen.pdf
- Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: diplomski rad o populaciji zeca u dva lovišta sjeverne Hrvatske (2024.) – repozitorij.sumfak.unizg.hr/islandora/object/sumfak%3A3660/datastream/PDF/view
- European hare (pregled biologije vrste) – en.wikipedia.org/wiki/European_hare
Sadržaj je izrađen u sklopu aktivnosti promidžbe i informiranja u cilju sprječavanja šteta od divljači, uz financijsku podršku Grada Zagreba. Sadržaj je isključiva odgovornost Lovačkog društva „Sokol“ Stupnik i ne može se smatrati odrazom stajališta Grada Zagreba.