Često postavljena pitanja
i odgovori na njih
PRIJE SVEGA, PAR RIJEČI O LOVU
Zašto lovci moraju provoditi lov i gospodarenje lovištem?
Lovačka društva nisu samo udruge zaljubljenika u prirodu, već imaju zakonsku obvezu gospodarenja lovištima koja su im dana na upravljanje. To znači da su lovci dužni provoditi lov i sve mjere koje proizlaze iz Zakona o lovstvu i lovnogospodarske osnove.
Lov nije samo tradicija, već i alat kojim se održava biološka ravnoteža i čuva zdravlje ljudi i životinja. Primjerice, lisice mogu prenositi bjesnoću, a kontrolom njihove brojnosti i provedbom sanitarnih mjera lovci izravno doprinose zdravstvenoj sigurnosti građanstva. Isto vrijedi i za druge bolesti ili preveliku brojnost pojedinih vrsta koje mogu nanositi štetu poljoprivredi ili ugroziti sigurnost prometa.
Kao korisnici lovišta, lovci su zakonom obvezani održavati populaciju divljači na razini koju lovište može podnijeti, osiguravati dovoljno hrane i vode, provoditi sanitarne i selektivne odstrijele te skrbiti o staništima. To znači da lov nije samo pravo, nego i odgovornost prema prirodi i društvu.
👉 Naš je zadatak brinuti o divljači i prirodi, ali i osigurati da lovište ne postane izvor opasnosti za ljude, poljoprivredu i promet. Zato lov provodimo planski, odgovorno i u skladu sa zakonom.
Da biste lakše razumjeli pojmove iz dijela "Pitanja i odgovora" važno je znati:
Lovište je zaokružena prirodna i gospodarska cjelina na kojoj se provodi uzgoj, zaštita, lov i korištenje divljači. Ono obuhvaća šumske, poljoprivredne, vodene i druge površine koje svojim prirodnim obilježjima omogućuju obitavanje pojedinih vrsta divljači.
Na području lovišta ovlaštenik prava lova, poput lovačkog društva, provodi aktivnosti propisane lovnogospodarskom osnovom. To uključuje brigu o staništima, prihranu divljači, održavanje lovnotehničkih objekata, praćenje zdravstvenog stanja divljači, provedbu mjera zaštite te, kada je to propisano planovima i zakonima, lov.
LD "Sokol" Stupnik upravlja s dva lovišta
- JEŽDOVEC-STUPNIK i
- STUPNIČKI LUG
A provoditelj je mjera u programu zaštite divljači na PZD Blato i PZD Općine Stupnik
Lovište JEŽDOVEC - STUPNIK
Lovište obuhvaća područje od petlje Jadranske avenije i autoceste A3 Bregana - Zagreb - Lipovac u Lučkom, gdje kreće prema jugozapadu i ide zapadnom ogradom autoceste A1 Zagreb - Karlovac do nadvožnjaka iznad Gornjodemerske ulice koja spaja Demerje i Stupnik, prelazi nadvožnjak i željezničku prugu Zagreb - Karlovac i od ograde istoimene autoceste skreće na zapad u blizini kote 127,9 preko željezničke pruge prelazi na ulicu Žužići. Granica potom prolazi južno uz naselje Dolenci, kroz Božiće i Donji Stupnik, Donjostupničkom ulicom južno od Kravaršćanskog Sela te se polovicom naselja vraća na sjever na Donjostupničku ulicu, prelazi Jugovu ulicu i nastavlja na zapad poljskim putem do Majdačke ulice koju prelazi i nastavlja Donjostupničkom ulicom do ruba državne šume kod kote 133, nastavlja rubom državne šume do Gornjostupničke ulice preko kote 138.6 i nastavlja njome do križanja sa Svetonedjeljskom cestom, mijenja smjer i skreće na sjeverozapad Svetonedeljskom cestom preko Kalinovice do križanja s Kerestinečkom cestom, mijenja smjer na sjever i prateći Kerestinečku cestu nastavlja do mosta i kanala uz dvorac Kerestinec, dalje tim kanalom uz selo Ježdovec dolazi do Ježdovečke ulice te kreće na istok do autoceste A3 Bregana - Zagreb - Lipovac koju dalje prati cijelom dužinom uz južnu ogradu do početne točke ˗ petlje Jadranske avenije i autoceste A3 Bregana - Zagreb - Lipovac u Lučkom.
Lovište STUPNIČKI LUG
Početna točka opisa granice lovišta je na cesti G. Stupnik-Rakov Potokna koti 138,6 dalje nastavlja rubom državne šume u pravcu jugoistoka, idući rubom državne šume prema jugoistoku prelazi put za G.Stupnik te napušta rub državne šume i nastavlja putem za Kravašćansko Selo, u Kravašćanskom Selu putem za D. Stupnik, nastavlja cestom kroz D. Stupnik, Božiće, Dolence i nastavlja putem za Demerje, prelazi prugu i dolazi do ograde na autocesti Zagreb-Karlovac,tu skreće u pravcu jugozapada i nastavlja uz ogradu autoceste u pravcu Karlovca do križanja sa cestom Leskovec-Rakov Potok, skreće na cestu u pravcu Rakovog Potoka i nastavlja istom do Rakova Potoka, u Rakovom Potoku skreće cestom za G. Stupnik i nastavlja cestom u pravcu G. Stupnikado početne točke na koti 138,6 (iza odvojka za Kalonovicu).
PZD je kratica za Program zaštite divljači.
Radi se o planskom dokumentu kojim se uređuje zaštita divljači na površinama na kojima nije dopušteno ustanoviti lovište. To su najčešće naselja, gospodarske zone, sportsko-rekreacijska područja, parkovi, određene prometnice i druge površine koje zbog svoje namjene nisu dio lovišta.
Program zaštite divljači donosi se za razdoblje od deset godina te propisuje mjere zaštite divljači, sprječavanje šteta, praćenje zdravstvenog stanja životinja i postupanje u slučajevima pojave divljači na takvim područjima.
Pojednostavljeno rečeno, dok se u lovištu divljači gospodari kroz lovnogospodarsku osnovu, na područjima gdje lovište ne postoji zaštita divljači provodi se kroz Program zaštite divljači.
LD "Sokol" Stupnik provoditelj je mjera zaštite divljači na:
- PZD Blato
- PZD Općine Stupnik
Zašto je važno razlikovati lovište i PZD?
Mnogi građani pretpostavljaju da su lovačka društva nadležna za svu divljač koja se pojavi na nekom području. Međutim, nadležnost često ovisi upravo o tome nalazi li se određena lokacija unutar granica lovišta ili na području obuhvaćenom Programom zaštite divljači.
Zbog toga je kod pitanja poput pronalaska ozlijeđene srne, pojave divlje svinje u naselju, naleta vozila na divljač ili prijave štete od divljači važno znati nalazi li se događaj u lovištu ili na području koje je obuhvaćeno Programom zaštite divljači.
U praksi to znači da odgovor na pitanje tko je nadležan za postupanje s divljači često ovisi upravo o tome nalazi li se događaj unutar lovišta ili na području obuhvaćenom Programom zaštite divljači.
Ukratko
- Lovište – područje na kojem ovlaštenik prava lova gospodari divljači i provodi lovnogospodarske aktivnosti. U našem slučaju lovište Stupnički Lug i Ježdovec-Stupnik.
- PZD (Program zaštite divljači) – planski dokument kojim se uređuje zaštita divljači na površinama na kojima nije dopušteno ustanoviti lovište. U našem slučaju PZD Stupnik i PZD Blato (provoditelj LD "Sokol" Stupnik) te PZD Zagreb (provoditelj ZOO Zagreb) za područja našeg okruženja - Lučko, Blato, Hrv. Leskovac i druga mjesta koja podpadaju pod Zagreb.
Vi pitate, mi odgovaramo:
Ako dođe do naleta vozila na divljač na području lovišta kojim gospodari LD „Sokol“ Stupnik, potrebno je:
- Zaustaviti vozilo na sigurnom mjestu i uključiti sva četiri pokazivača smjera.
- Ne prilaziti ozlijeđenoj životinji – divljač u šoku može biti opasna.
- Odmah obavijestiti policiju o nesreći. Policija će napraviti očevid i izdati potvrdu potrebnu za daljnji postupak.
- Obavijestiti LD „Sokol“ Stupnik – lovačko društvo zbrinjava životinju i evidentira događaj u skladu s propisima.
- Dokumentirati događaj – ako je sigurno, fotografirati mjesto nesreće, vozilo i tragove na cesti (korisno za osiguranje i daljnju proceduru).
Zašto ovakav postupak?
- Zaštita divljači i prirode – smanjuje se stres i ozljede divljih životinja.
- Sigurnost sudionika u prometu – sprječavaju se dodatne nesreće.
- Ispravan zakonski postupak – olakšava se naknada štete i vođenje evidencija.
Ako dođe do naleta vozila na divljač na području na kojem ne gospodari LD „Sokol“ Stupnik, potrebno je:
- Zaustaviti vozilo na sigurnom mjestu i uključiti sva četiri pokazivača smjera.
- Ne prilaziti ozlijeđenoj životinji – divljač u šoku može biti opasna.
- Odmah obavijestiti policiju o nesreći. Policija će napraviti očevid i izdati potvrdu potrebnu za daljnji postupak.
Boravak u prirodi donosi opuštanje, svjež zrak i kontakt s okolinom, ali važno je znati da šume i lovišta nisu samo rekreativni prostori. U lovištima gospodare lovačka društva, koja se brinu o divljači, provode mjere njezine zaštite i obavljaju lov prema jasno propisanim pravilima.
Kada se obavlja lov?
Najčešće se lov provodi:
-
od dva sata prije zalaska sunca do ponoći,
-
ili od dva sata nakon izlaska sunca do 8 sati ujutro.
Ipak, u određenim razdobljima (npr. lov na srneću divljač) lovce se može sresti i tijekom dana. Posebno treba naglasiti da se u zimskom periodu, od početka studenog do kraja siječnja, vikendom ujutro održavaju skupni lovovi, kada je boravak u lovištu rizičan i nepreporučljiv za gljivare i druge posjetitelje.
Kako se sigurno kretati?
-
Nosite reflektirajuću ili jarko obojenu odjeću kako biste bili uočljivi.
-
Držite pse na povodcu – time štitite i njih i divljač.
-
Izbjegavajte buku i vožnju motornim vozilima poput quadova i cross motora. Takva vožnja nije dozvoljena u lovištima i snažno uznemirava divljač.
-
Kretanje izvan označenih putova ograničite na minimum – time čuvate staništa i izbjegavate opasne susrete.
Posebne preporuke
-
Ako idete u gljive ili šumske plodove, birajte radne dane ili vrijeme kada nema organiziranih lovova.
-
Poštujte znakove i obavijesti lovačkog društva – oni su postavljeni radi sigurnosti.
-
U slučaju da naiđete na lovce, zadržite distancu, budite vidljivi i slijedite njihove upute.
👉 Šuma i lovište nisu poligon za rekreaciju bez pravila. Svaki odgovoran posjetitelj treba biti svjestan da je riječ o prostoru u kojem se gospodari divljači i provodi lov, te svojim ponašanjem pridonijeti sigurnosti, očuvanju prirode i miru divljači.
Lovačko društvo „Sokol“ Stupnik trenutno ne prima nove članove. Razlog tome je ograničena veličina lovišta te već sada velik broj upisanih članova.
Kako bismo očuvali kvalitetno gospodarenje lovištem, omogućili odgovarajuće uvjete za uzgoj i zaštitu divljači te osigurali svim postojećim članovima aktivno i odgovorno sudjelovanje u radu društva, kapacitet članstva je popunjen.
Zahvaljujemo na razumijevanju i interesu za naše društvo. U slučaju promjena vezanih uz mogućnost upisa novih članova, obavijest će biti pravodobno objavljena.
Građani ne smiju sami premještati divljač bez obzira u kakvom je ona stanju. Ozlijeđenu ili bolesnu divljač na koju ste eventualno naišli, dužni ste odmah obavijestiti lovoovlaštenika odnosno korisnika površine na kojoj je ustanovljeno lovište ili pak nije ustanovljeno lovište (PZD Zagreb).
Svako premještanje (prenošenje, prevoženje) divljači ili dijelova divljači bez propisane dokumentacije je protuzakonito, odnosno kazneno djelo, kažnjivo novčanom kaznom i kaznom zatvora (Zakon o lovstvu i Kazneni zakon).
Prvenstvena svrha držanja pasa na povodcu u šumi i lovištu je zaštita divljači. Slobodno kretanje pasa često dovodi do uznemiravanja ili ozljeđivanja mladih i ranjivih životinja. U razdobljima kada se mlada divljač rađa i podiže (lanad, zečevi, fazanske ptičice), pas koji trči bez nadzora može ih lako pronaći, potjerati ili usmrtiti. Time se narušava prirodna ravnoteža i smanjuje brojnost populacija divljači.
Osim što ugrožavaju divljač, psi bez povodca mogu izazvati i opasne situacije za ljude i same pse. Izgubljen ili uznemiren pas može zalutati u lovni sektor, naletjeti na divlju svinju ili izazvati sukob s drugim psima. Isto tako, nekontrolirano kretanje psa može dovesti do nesreća u kontaktu s lovcima ili drugim posjetiteljima šume.
Držanjem pasa na povodcu u lovištu osigurava se:
-
očuvanje divljači i njihovih mladunaca,
-
sigurnost svih posjetitelja šume,
-
zaštita pasa od ozljeda i lutanja,
-
te poštivanje zakonskih propisa koji uređuju lovišta i šumski prostor.
👉 Povodac nije ograničenje, već alat kojim vlasnici pokazuju odgovornost i doprinose očuvanju prirode i sigurnosti zajednice.
Imaš pitanje na koje nisi našla/o odgovor?
Pošalji nam ga!
Odgovoriti ćemo u najkraćem mogućem roku.