Sprječavanje šteta od divljači›Fazan
Fazan
Phasianus colchicus
Fazan radi male štete, uglavnom na sjetvi kukuruza. Često mu se pripisuje šteta koju rade vrane. Istodobno je koristan na polju, a njegova staništa nestaju.
Ptica rubova polja
Fazan je u Europu unesen iz Azije i danas je najrasprostranjenija poljska pernata divljač u Hrvatskoj. Živi pretežno uz rubove polja, živice i šumarke. Radije trči nego leti, a noću spava na drveću. Izvan sezone gniježđenja živi u labavim jatima.
Hrani se plodovima, sjemenkama, zrnjem, bobicama i listovima, ali i beskralježnjacima: puževima, glistama, gusjenicama, skakavcima i drugim kukcima. Pilići u prvim tjednima trebaju gotovo isključivo kukce.
Gniježđenje počinje u travnju. Kokoš snese 8 do 15 jaja u udubinu na tlu, u gustoj travi ili uz živicu, i sjedi na njima 23 do 25 dana. Upravo tada počinje i prva košnja, pa mnoga gnijezda i pilići stradaju pod kosilicom.
Kada je rizik najveći
Fazan može raditi štetu samo kratko, na sjetvi i nicanju. Veću opasnost tada predstavlja košnja za njega samog: kokoš sjedi na gnijezdu u travi i usjevima upravo u vrijeme prve košnje.
| sij | velj | ožu | tra | svi | lip | srp | kol | ruj | lis | stu | pro | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Sjetva i nicanje kukuruza | ||||||||||||
| Sjetva ozimih žitarica | ||||||||||||
| Košnja: gnijezda i pilići |
Od ljeta pa do sljedeće sjetve fazan na polju praktički ne radi štetu: pilići i odrasli tada jedu kukce, sjeme korova i otpalo zrnje.
Kako prepoznati štetu
Fazan kljuca posijano zrno i čupa klijance kukuruza i drugih žitarica, uglavnom u ranoj fazi ranih sjetvi. Čim se pojave kukci, mijenja prehranu.
- Pojedinačno iščupani klijanci i iskljucano zrno, raštrkano po parceli, bez iskopanih jamica.
- Otisci tri prsta u rahloj zemlji između redova.
- Šteta je najčešće uz rub parcele prema živici, grmlju ili šumarku, gdje se fazan skriva.
Nije svaka šteta od fazana: vrane i druge ptice sustavno idu duž reda i čupaju biljke od nicanja do faze 6–8 listova. U pregledanim želucima fazana bili su uglavnom kukci i sjemenke korova, a kukuruz rijetko, pa poljoprivrednici fazanu često pripisuju štetu koju su napravile vrane. Divlja svinja iskapa jamice i gazi. Nepravilno nicanje zbog pokorice, preduboke sjetve ili mraza nema tragova životinja.
Kako zaštititi usjev
Šteta od fazana je mala i kratka, pa su dovoljne jednostavne agrotehničke mjere. One ujedno smanjuju i štetu od vrana i golubova.
Dobra sjetva
Agrotehnička mjera, bez troška
- sijte u dobro pripremljeno tlo, na pravu dubinu
- sijte kad se očekuje brzo nicanje, da je razdoblje ranjivosti što kraće
- između obrade i sjetve neka prođe dan ili dva
Bez prosutog sjemena
Agrotehnička mjera, bez troška
Prosuto zrno na uvratinama i uz put privlači fazane, vrane i golubove na parcelu. Pokupite ga ili zaorite.
Plašila
Pomoćna mjera, kratkotrajna
Plašila pomažu samo kratko, dok se ptice ne naviknu. Ako ih koristite, postavite ih odmah nakon sjetve i mijenjajte im položaj svakih nekoliko dana.
Tretirano sjeme
Kemijska mjera
Neka sredstva za tretiranje sjemena smanjuju čupanje klijanaca od ptica. Sredstvo koje se nekad koristilo protiv fazana (metiokarb) u EU više nije odobreno od 2020. Koje je sredstvo danas dopušteno, provjerite u tražilici sredstava za zaštitu bilja Ministarstva poljoprivrede ili kod svojeg dobavljača sjemena.
Fazan je saveznik na polju
Fazan i njegovi pilići pojedu mnogo kukaca, a dio njih su štetnici. Kod srodne jarebice kukci čine oko 95 % prehrane pilića u prvom tjednu. Istodobno fazana je u Europi sve manje: u Mađarskoj je proljetna populacija od kasnih 1970-ih do 1995. pala s oko 2,5 milijuna na 700.000, uglavnom zbog gubitka staništa u velikoj poljoprivredi.
Kako mu pomoći, a da ne izgubite urod:
- ostavite živicu ili grmlje uz rub parcele: tu se fazan skriva i gnijezdi;
- gdje možete, ostavite nepokošen rub ili cvjetnu traku, jer tamo žive kukci koje trebaju pilići;
- kosite od sredine prema van, da kokoš i pilići mogu pobjeći;
- ako možete, vanjski rub parcele (6–24 m) ne tretirajte herbicidima i insekticidima: istraživanja pokazuju da tada preživi više pilića.
Održavanje živica i drugih krajobraznih elemenata može se financirati kroz mjere Zajedničke poljoprivredne politike. Raspitajte se kod savjetodavne službe.
Što radi lovačko društvo
- zimi održava hranilišta
- smanjuje brojnost lisice i čaglja, koji su glavni grabežljivci gnijezda
- svake godine ispušta fazane u lovište i prati njihovo stanje
- odstrel provodi samo u lovnoj sezoni, od 16. rujna do 31. siječnja, dakle ne u vrijeme sjetve
- na vaš poziv pomaže pregledati livadu prije košnje
Ako šteta ipak nastane
Zakon o lovstvu obvezuje i lovačko društvo i vlasnika ili korisnika zemljišta da poduzimaju mjere za sprječavanje šteta. Za štetu koju divljač prouzroči u lovištu odgovara lovačko društvo, ali samo ako je vlasnik ili korisnik zemljišta kao dobar gospodar zaštitio svoj usjev. Zato je važno zaštitu provoditi na vrijeme i sve dokumentirati.
-
Javite se odmah, čim primijetite prve tragove
Zakon traži da se o započetoj šteti obavijesti bez odgađanja. Rana dojava ima i praktičnu korist: ako je parcela u lovištu, a ne u naseljenom dijelu, lovci mogu pojačati čuvanje i odstrel uz nju dok je šteta još mala.
-
Prijavu pošaljite pisanim putem
E-mailom ili pismom navedite ime i kontakt, katastarsku česticu ili lokaciju na karti, kulturu, procjenu oštećene površine, datum kada ste štetu uočili i koju ste zaštitu provodili. Pisana prijava s datumom vaš je dokaz.
-
Fotografirajte i ne mijenjajte stanje
Snimite tragove, oštećene biljke i postavljenu zaštitu (pastir, repelent, plašila), po mogućnosti s datumom i lokacijom na fotografiji. Ne berite, ne zaoravajte i ne preoravajte oštećeni dio dok ga ne pogledamo zajedno.
-
Zajednički pregled i sporazum
Predstavnik društva izlazi na teren i zajedno utvrđujete opseg štete. Pisani sporazum o naknadi štete koji sklopite s lovačkim društvom ima snagu ovršne isprave. Ako do sporazuma ne dođe, oštećenik se može obratiti sudu.
Šteta se ne nadoknađuje ako zaštita nije provedena, ako su sredstva za zaštitu uklonjena ili oštećena, ako je oštećeno manje od 5 % površine tehnološke cjeline, na neograđenim višegodišnjim nasadima te na urodu koji nije ubran najkasnije mjesec dana nakon isteka agrotehničkog roka za berbu ili žetvu. Detaljnije o prijavi i procjeni štete.
Česta pitanja
Radi li fazan veliku štetu na kukuruzu?
U pravilu ne. Fazan može kljucati posijano zrno i čupati klijance odmah nakon sjetve, ali je šteta mala i kratka. U pregledanim želucima fazana bili su uglavnom kukci i sjemenke korova, a kukuruz rijetko.
Kako razlikovati štetu fazana od štete vrana?
Vrane sustavno idu duž reda i čupaju klijance od nicanja do faze 6–8 listova. Fazan kljuca pojedinačno, raštrkano po parceli, i ostavlja otiske tri prsta u rahloj zemlji, najčešće uz rub prema živici ili grmlju.
Kako spriječiti da fazani čupaju klijance?
Sijte u dobro pripremljeno tlo, na pravu dubinu i kad se očekuje brzo nicanje, i ne ostavljajte prosuto zrno na uvratinama. Plašila pomažu kratko; mijenjajte im položaj.
Kako mogu pomoći fazanima na svojem zemljištu?
Ostavite živicu ili grmlje uz rub parcele, nepokošen rub ili cvjetnu traku, kosite od sredine prema van i, ako možete, ne tretirajte vanjski rub parcele herbicidima i insekticidima.
Letak „Fazan“ za ispis
Dvije stranice A4, sa savjetima, kalendarom rizika i uputama za prijavu štete.
Izvori i literatura (15)
- Zakon o lovstvu, NN 99/18, 32/19, 32/20, 127/24 (pročišćeni tekst) – www.zakon.hr/z/422/Zakon-o-lovstvu
- Pravilnik o lovostaju, NN 94/2019 – narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_10_94_1848.html
- Pheasant damage to sprouting corn (Bird Control Seminar, University of Nebraska–Lincoln, 1976.) – digitalcommons.unl.edu/icwdmbirdcontrol/74
- Pheasant Investigation in Pennsylvania (prehrana i štete, povijesni izvještaj) – search.library.wisc.edu/digital/AX463HCPH6DI6I8F/text/ASXAMQNV4LX4I58M
- Field evaluation of anthraquinone treatment to reduce corn seedling damage by birds (FAO AGRIS) – agris.fao.org/search/ar/records/65df264d6eef00c2cea1d94b
- top agrar: Mais – Wenn die Krähen kommen – www.topagrar.com/acker/aus-dem-heft/mais-wenn-die-kraehen-kommen-12599306.html
- Kanton Luzern: Merkblatt Krähen – lawa.lu.ch/-/media/LAWA/Dokumente/njf/jagd/wildtiere/MB_Kraehen.pdf
- Environmental Chemistry Letters (2020.): metiokarb više nije odobren u EU – link.springer.com/article/10.1007/s10311-020-01098-3
- Game & Wildlife Conservation Trust: Chick survival (konzervacijski rubovi) – www.gwct.org.uk/advisory/guides/conserving-the-grey-partridge/chick-survival
- Frontiers in Ecology and Evolution (2020.), autori GWCT: preživljavanje pilića i rubovi bez prskanja – www.frontiersin.org/articles/10.3389/fevo.2020.517500/pdf
- Dilemma of wildlife management and introductions in Hungary: pheasant as an example (FAO AGRIS) – agris.fao.org/search/en/records/65de20a00f3e94b9e5cadd58
- DJV, DBV i sur.: Frühmahd tierschutzgerecht gestalten (košnja i divljač) – www.jagdverband.de/sites/default/files/PM%20-%20Fr%C3%BChmahd%20tierschutzgerecht%20gestalten%20.pdf
- Europska komisija: Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike za Hrvatsku – agriculture.ec.europa.eu/cap-my-country/cap-strategic-plans/croatia_hr
- Diplomski rad o grabežljivosti na umjetnim gnijezdima fazana, Veleučilište u Karlovcu – repozitorij.vuka.hr/islandora/object/vuka:2144/datastream/PDF/view
- Common pheasant (pregled biologije vrste) – en.wikipedia.org/wiki/Common_pheasant
Sadržaj je izrađen u sklopu aktivnosti promidžbe i informiranja u cilju sprječavanja šteta od divljači, uz financijsku podršku Grada Zagreba. Sadržaj je isključiva odgovornost Lovačkog društva „Sokol“ Stupnik i ne može se smatrati odrazom stajališta Grada Zagreba.