Sprječavanje šteta od divljači›Divlja svinja
Divlja svinja
Sus scrofa
Najveće štete u našem lovištu radi divlja svinja, ponajprije na kukuruzu. Evo kako je prepoznati, kada je rizik najveći i što stvarno pomaže.
Zašto baš divlja svinja
Divlja svinja je svejed, ali gotovo 90 % njezine prehrane čini biljna hrana: žitarice, voće, šumski plodovi i trava. Ima izvrstan njuh i dobar sluh, a slab vid. Vjerna je svom području: krdo se kreće po prostoru od prosječno oko 800 hektara i dobro zna gdje je hrana.
Krdo vodi stara krmača, uz ostale krmače s prasadi i nazimad. Krmača danas u prosjeku ima 7 do 8 prasadi (nekad 4 do 6), a neke ženke rađaju već u prvoj godini. Zato se brojnost može vrlo brzo povećati, a s njom i štete. Mlade veprove krdo otpušta s oko dvije godine, a stari veprovi žive sami i krdu se priključuju ujesen.
Kad krmača s prasadi uđe u kukuruz u mliječnoj zriobi, ruši stabljike da bi mladi došli do klipova. Velik dio usjeva tada ne bude pojeden, nego polegnut i izgažen. Zato i malo krdo može u nekoliko noći napraviti veliku štetu.
Kada je rizik najveći
Divlja svinja može raditi štetu tijekom cijele godine, ali su dva razdoblja na kukuruzu ključna: sjetva i nicanje te mliječna i voštana zrioba. Zaštitu treba postaviti prije tih razdoblja.
| sij | velj | ožu | tra | svi | lip | srp | kol | ruj | lis | stu | pro | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Kukuruz | ||||||||||||
| Pšenica, ječam i druge žitarice | ||||||||||||
| Livade i travnjaci (rovanje) | ||||||||||||
| Voćnjaci, vrtovi, okućnice |
Krmače prase uglavnom u ožujku i travnju, ali se mlada prasad viđa i ljeti. Parenje je u studenome i prosincu, kad se veprovi priključuju krdima. U jesen svinje rado iskapaju ostatke klipova na strništima, pa stradava i iduća kultura (npr. ozima pšenica).
Kako prepoznati štetu
Šteta od divlje svinje ima nekoliko jasnih znakova. Prepoznajte ih na vrijeme i odmah nam javite.
- U kukuruzu: veća „gnijezda“ unutar parcele, stabljike polegnute u neredu i prelomljene desetak centimetara iznad tla, pojedeni klipovi. Rub parcele često izgleda netaknuto, pa se šteta otkrije tek kad se uđe u usjev.
- Nakon sjetve: iskopane jamice duž reda, pojedeno sjeme i iščupani klijanci.
- Na livadi i travnjaku: prevrnuti busenovi, površina izgleda kao preorana.
- Ostali tragovi: otisak papka s dva pomoćna prsta iza njega, kaljužišta i blato na deblima uz šumu, o koja se svinje češu.
Nije svaka šteta od divlje svinje: jazavac radi manje i „urednije“ štete, savija ili lomi pojedine biljke i iza sebe ostavlja male jamice s izmetom (kako prepoznati štetu od jazavca). Vrane čupaju klijance kukuruza pravilno duž reda, bez iskopanih jama i gaženja. Nepravilno nicanje zbog pokorice, preduboke sjetve ili mraza nema tragova životinja.
Kako zaštititi usjev
Nijedna mjera sama ne rješava problem. Švicarsko istraživanje u 44 lovišta pokazalo je da su štete najviše smanjene stalnim lovom, a europske smjernice preporučuju paket mjera: zaštita parcele, pametno gospodarenje i suradnja s lovcima. Električni pastir je najdjelotvornija tehnička mjera za pojedinu parcelu.
Električni pastir
Tehnička mjera, najdjelotvornija za pojedinu parcelu
U slovenskom pokusu na kukuruzu dobro postavljen pastir do berbe nije propustio nijednu svinju, iako su tragovi bili uz ogradu izvana. Preporuke iz europskih izvora:
- 2 do 3 žice ili trake: najniža na 20–25 cm (zbog prasadi), druga na 40–50 cm, po želji treća na 60–70 cm
- napon na ogradi najmanje 4.000 V; uređaj dovoljne snage (proizvođači preporučuju energiju udara barem 2 J)
- dobro uzemljenje (u suši ga zalijevati), rad 0–24 h, redovita provjera napona
- travu ispod žice redovito kositi jer raslinje „krade“ napon; pri sjetvi ostavite pojas za ogradu
Repelenti
Kemijska mjera, pomoćna i kratkotrajna
Mirisni repelenti mogu svinje odvratiti kratko, u najkritičnijim tjednima. Neovisna istraživanja (Švicarska, Poljska, Češka) pokazala su da se svinje na miris brzo naviknu, pa repelent nije zamjena za pastir i lov. Da bi pomogao:
- postavite ga po rubu parcele, uz šumu i na mjestima gdje svinje ulaze
- obnavljajte ga prema uputi proizvođača i nakon jače kiše
- mijenjajte mjesto, a po mogućnosti i vrstu sredstva
- kombinirajte ga s pastirom, čuvanjem i lovom
Pametna sjetva
Agrotehnička mjera, bez troška
- kukuruz sijte što dalje od ruba šume; uz šumu birajte niže kulture ili kulture rane berbe
- između šume i kukuruza ostavite pokošen pojas, prema švicarskim smjernicama do 20 m, da lovci imaju čist pregled
- između obrade tla i sjetve pričekajte nekoliko dana (miris svježe zemlje privlači svinje) i sijte kad se očekuje brzo nicanje
- u velikim parcelama ostavite prosjeke za odstrel; nakon štete na sjetvi presijte što prije
Čista berba
Agrotehnička mjera, bez troška
- ugrožene parcele berite čim je usjev zreo
- berite čisto i pokupite otpale klipove
- klipove ne zaoravajte odmah (ili ih usitnite), jer će ih svinje iskapati i oštetiti iduću kulturu
- na travnjacima razgrnite balegu i pokupite palo voće
Suradnja s lovcima
Lovnogospodarska mjera
Javite nam kada sijete i kada planirate berbu. U vrijeme mliječne zriobe lovci pojačavaju odstrel na rubovima polja, a u šumi drže mir: svinje tako nauče da je polje opasno, a šuma sigurna. Uz vaš dogovor postavljamo čeke uz ugrožene parcele.
Vizualna i zvučna plašila
Pomoćna mjera, kratkotrajna
Bljeskalice, zvučni uređaji i plinski topovi pomažu tek kratko: u švicarskom istraživanju LED bljeskalice smanjile su dolazak svinja za samo oko 8 %. Ako ih koristite, uključite ih u kritičnom tjednu i mijenjajte im položaj i vrstu.
Repelenti za zaštitu kukuruza: osigurava ih lovačko društvo
Zakon o lovstvu propisuje da mehanička, električna i kemijska zaštitna sredstva na zahtjev oštećenika osigurava lovačko društvo. LD „Sokol“ Stupnik zato vlasnicima i korisnicima zemljišta u našim lovištima dijeli repelente za zaštitu usjeva, ponajprije kukuruza od divlje svinje. Javite se g. Franjkoviću na 099 253 9728 ili e-mailom i navedite katastarski broj čestice, kulturu, površinu i planirane radove, pa ćemo dogovoriti preuzimanje i dati upute za primjenu. Repelenti se dodjeljuju za površine na području lovišta. Imajte na umu da repelent djeluje kratko, jer se divljač na miris navikne: najviše koristi u kritičnim tjednima i uz ostale mjere zaštite. Poziv za podjelu repelenata 2026.
Ograda štiti vašu parcelu, ali ne i susjedovu
Električni pastir često samo premjesti štetu na susjednu nezaštićenu parcelu. Zato najbolje djeluje kad se susjedi dogovore i zaštite cijeli potez uz šumu, a lovci znaju gdje treba pojačati čuvanje.
Pronašli ste uginulu divlju svinju? Ne dirajte je.
Afrička svinjska kuga (ASK) ne prenosi se na ljude, ali je smrtonosna za domaće i divlje svinje, a virus dugo opstaje u lešini, tlu i na obući. Uginulu ili bolesnu divlju svinju nemojte dirati ni premještati, ne prilazite joj sa psom i lokaciju odmah javite lovačkom društvu: g. Franjković, 099 253 9728 ili ld.sokol.stupnik@gmail.com. Mi ćemo provjeriti o čemu se radi i obavijestiti nadležne službe. Aktualne zone ograničenja: veterinarstvo.mps.hr.
Susret s divljom svinjom
Divlje svinje u pravilu nisu agresivne i povlače se. Opasne mogu biti kad su iznenađene ili stjerane u kut, kad je vepar ranjen i osobito kad krmača brani prasad. Ostanite mirni, ne prilazite i ne tjerajte životinje, a krmaču s prasadi zaobiđite u širokom luku. Psa u blizini šume i polja držite na povodcu. Ne hranite divlje svinje i ne ostavljajte otpad hrane uz polja i na kompostu, jer ih to privlači naseljima.
Što radi lovačko društvo
- na zahtjev vlasnika ili korisnika zemljišta osigurava repelente za zaštitu usjeva (Zakon o lovstvu, čl. 79.)
- u vrijeme sjetve i zriobe kukuruza pojačava čuvanje i odstrel na rubovima polja i uz šumu, a po dojavi izgoni divljač s ugroženog zemljišta
- odstrel provodi prema lovnogospodarskoj osnovi, s naglaskom na prasad i nazimad, koji su najveći dio prirasta
- prihranu provodi samo u šumi, umjereno i daleko od polja
- izlazi na teren nakon dojave štete i zajedno s vlasnikom utvrđuje opseg štete
- surađuje s veterinarskom službom u nadzoru afričke svinjske kuge
Ako šteta ipak nastane
Zakon o lovstvu obvezuje i lovačko društvo i vlasnika ili korisnika zemljišta da poduzimaju mjere za sprječavanje šteta. Za štetu koju divljač prouzroči u lovištu odgovara lovačko društvo, ali samo ako je vlasnik ili korisnik zemljišta kao dobar gospodar zaštitio svoj usjev. Zato je važno zaštitu provoditi na vrijeme i sve dokumentirati.
-
Javite se odmah, čim primijetite prve tragove
Zakon traži da se o započetoj šteti obavijesti bez odgađanja. Rana dojava ima i praktičnu korist: ako je parcela u lovištu, a ne u naseljenom dijelu, lovci mogu pojačati čuvanje i odstrel uz nju dok je šteta još mala.
-
Prijavu pošaljite pisanim putem
E-mailom ili pismom navedite ime i kontakt, katastarsku česticu ili lokaciju na karti, kulturu, procjenu oštećene površine, datum kada ste štetu uočili i koju ste zaštitu provodili. Pisana prijava s datumom vaš je dokaz.
-
Fotografirajte i ne mijenjajte stanje
Snimite tragove, oštećene biljke i postavljenu zaštitu (pastir, repelent, plašila), po mogućnosti s datumom i lokacijom na fotografiji. Ne berite, ne zaoravajte i ne preoravajte oštećeni dio dok ga ne pogledamo zajedno.
-
Zajednički pregled i sporazum
Predstavnik društva izlazi na teren i zajedno utvrđujete opseg štete. Pisani sporazum o naknadi štete koji sklopite s lovačkim društvom ima snagu ovršne isprave. Ako do sporazuma ne dođe, oštećenik se može obratiti sudu.
Šteta se ne nadoknađuje ako zaštita nije provedena, ako su sredstva za zaštitu uklonjena ili oštećena, ako je oštećeno manje od 5 % površine tehnološke cjeline, na neograđenim višegodišnjim nasadima te na urodu koji nije ubran najkasnije mjesec dana nakon isteka agrotehničkog roka za berbu ili žetvu. Detaljnije o prijavi i procjeni štete.
Česta pitanja
Kada je kukuruz najugroženiji od divlje svinje?
U dva razdoblja: pri sjetvi i nicanju (travanj i svibanj), kad svinje iskapaju sjeme i klijance, te u mliječnoj i voštanoj zriobi (otprilike od srpnja do rujna), kad nastaju najveće štete. Zaštitu treba postaviti prije tih razdoblja.
Kako postaviti električni pastir protiv divlje svinje?
Europske preporuke su 2 do 3 žice ili trake: najniža na 20 do 25 cm od tla, druga na 40 do 50 cm, po želji treća na 60 do 70 cm. Napon na ogradi treba biti najmanje 4.000 V. Pastir mora raditi stalno, uzemljenje mora biti dobro, a travu ispod žice treba redovito kositi. Postavite ga prije nego što šteta počne.
Pomažu li repelenti protiv divlje svinje?
Samo kratko. Svinje se na miris brzo naviknu, pa je repelent pomoćna mjera za najkritičnije tjedne: nakon sjetve i na početku mliječne zriobe. Postavite ga po rubu parcele uz šumu, obnavljajte ga i mijenjajte mjesto, a uz to koristite pastir i surađujte s lovcima.
Kako razlikovati štetu divlje svinje od štete jazavca?
Divlja svinja radi veća „gnijezda“ u kukuruzu, ruši i gazi stabljike i ostavlja otiske papaka. Jazavac radi manje i urednije štete, savija ili lomi pojedine biljke i iza sebe ostavlja male jamice s izmetom.
Što učiniti ako nađem mrtvu divlju svinju?
Ne dirajte je i ne premještajte, ne prilazite joj sa psom i zapamtite mjesto (npr. lokacijom na mobitelu). Odmah javite lovačkom društvu: g. Franjković, 099 253 9728 ili ld.sokol.stupnik@gmail.com. Mi ćemo provjeriti o čemu se radi i obavijestiti nadležne službe.
Je li divlja svinja opasna za ljude?
U pravilu nije: povlači se pred čovjekom. Opasna može biti krmača koja brani prasad, ranjena ili stjerana životinja. Ne prilazite, krmaču s prasadi zaobiđite u širokom luku, a psa držite na povodcu.
Letak „Divlja svinja“ za ispis
Dvije stranice A4, sa savjetima, kalendarom rizika i uputama za prijavu štete.
Izvori i literatura (19)
- Zakon o lovstvu, NN 99/18, 32/19, 32/20, 127/24 (pročišćeni tekst) – www.zakon.hr/z/422/Zakon-o-lovstvu
- Pravilnik o lovostaju, NN 94/2019 – narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_10_94_1848.html
- Konjević, Bujanić (ur.): Afrička svinjska kuga u divljih svinja: osnove i mjere sprječavanja, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2024. – www.vef.unizg.hr/wp-content/uploads/2024/03/Africka-svinjska-kuga-u-divljih-svinja-osnove-i-mjere-sprjecavanja_compressed.pdf
- Naredba o mjerama kontrole za suzbijanje afričke svinjske kuge u RH, NN 154/2025 – narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2025_12_154_2303.html
- Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva: Afrička svinjska kuga – poljoprivreda.gov.hr/istaknute-teme/poljoprivreda-173/africka-svinjska-kuga-ask/6383
- Državni zavod za statistiku: Lovstvo u 2024. – podaci.dzs.hr/media/mgdjgwf4/polj-2025-5-1-lovstvo-u-2024.pdf
- Vidrih, Trdan (2008.): Evaluation of different designs of temporary electric fence systems for the protection of maize against wild boar, Acta agriculturae Slovenica 91(2) – journals.uni-lj.si/aas/article/view/15405
- Geisser, Reyer (2004.): Efficacy of hunting, feeding, and fencing to reduce crop damage by wild boars, Journal of Wildlife Management 68(4) – bibbase.org/network/publication/geisser-reyer-efficacyofhuntingfeedingandfencingtoreducecropdamagebywildboars-2004
- Schlageter, Haag-Wackernagel (2012.): Evaluation of an odor repellent for protecting crops from wild boar damage, Journal of Pest Science 85 – doc.rero.ch/record/316359?ln=it
- Węgorek i sur. (2014.): Results of the monitoring of the effectiveness of repellents against wild boar in the fields, Progress in Plant Protection 54(2) – www.progress.plantprotection.pl:443/download.php?ma_id=999
- Faltusová i sur. (2024.): Odor Fences Have No Effect on Wild Boar Movement and Home Range Size, Animals 14(17) – pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11393886
- Landesjagdverband Baden-Württemberg i sur. (2024.): Wildschäden durch Schwarzwild mindern und verhindern – www.landesjagdverband.de/fileadmin/Medien/LJV/Bilder/1__Aktuell/2024/20241126_Broschuere-Wildschaden/Flyer_Wildschaeden_durch_Schwarzwild_-_MINDERN_und_VERHINDERN.pdf
- Kanton Luzern (2016.): Merkblatt Verhütung von Wildschäden an landwirtschaftlichen Kulturen – lawa.lu.ch/-/media/LAWA/Dokumente/ueber_uns/Medienmitteilungen/2016/Merkblatt_Verhuetung_von_Wildschaeden_an_landwirtschaftlichen_Kulturen.pdf?la=de-CH
- OÖ Landesjagdverband: Schwarzwildausbreitung in Oberösterreich, Strategien zur Schadensminderung – www.land-oberoesterreich.gv.at/files/publikationen/lfw_Schwarzwild_Broschuere.pdf
- Boldt (2015.): Raumlenkung Wildschwein, Kanton Solothurn – so.ch/fileadmin/internet/vwd/vwd-awjf-jagd/pdf/Boldt_2015_RaumlenkungWildsauSchlussbericht2015.pdf
- Kanton Fribourg: Dachs (razlikovanje šteta jazavca i divlje svinje) – www.fr.ch/de/energie-landwirtschaft-und-umwelt/fauna-und-biodiversitaet/dachs
- Agroklub: Na što paziti kod postavljanja električnog pastira – www.agroklub.com/poljoprivredne-vijesti/na-sto-paziti-kod-postavljanja-elektricnog-pastira/82186
- Bedeković (2022.): Štete na usjevima u lovištu VII/15 „Zapadna Garjevica“, Veleučilište u Karlovcu – repozitorij.vuka.hr/islandora/object/vuka:2361/datastream/PDF/view
- Hrvatska enciklopedija: Divlja svinja – www.enciklopedija.hr/clanak/divlja-svinja
Sadržaj je izrađen u sklopu aktivnosti promidžbe i informiranja u cilju sprječavanja šteta od divljači, uz financijsku podršku Grada Zagreba. Sadržaj je isključiva odgovornost Lovačkog društva „Sokol“ Stupnik i ne može se smatrati odrazom stajališta Grada Zagreba.