Sprječavanje šteta od divljači›Jazavac
Jazavac
Meles meles
Jazavac radi umjerene štete, ali lokalno može biti i velikih: na kukuruzu uz šumu, u vinogradima i voćnjacima te na travnjacima i u vrtovima. Često se zamijeni s divljom svinjom. Evo kako ga prepoznati i što stvarno pomaže.
Noćni kopač iz susjedstva
Jazavac je zdepasta životinja duga do 90 cm, teška najčešće 7 do 10 kg, sivih leđa i bijele glave s dvije crne pruge. Hoda na cijelom stopalu i ima jake pandže prilagođene kopanju. Aktivan je od sumraka do svitanja, a dan prespava u jazbini, zbog čega ga ljudi rijetko vide, iako je čest.
Jazbine kopa uz šume, živice i nasipe. Velike jazbine mogu biti stare i više od stotinu godina, s desecima hodnika, a koriste ih i lisica i čagalj. Jazavac ima stalne staze od jazbine do hranilišta i izmet ostavlja u plitke jamice, takozvane zahodske jamice, koje su najsigurniji znak da je u blizini.
Svejed je. Jede gliste, ličinke, kukce, sitne glodavce, voće i kukuruz. U poljoprivrednom kraju jugozapadne Mađarske, nedaleko od naše granice, kukuruz je tijekom cijele godine činio oko četvrtine njegove hrane. Mladi (najčešće dva do četiri) rađaju se od siječnja do ožujka i iz jazbine izlaze u proljeće. Zato je lovostaj od 1. siječnja do 31. srpnja.
Kada je rizik najveći
Najveći rizik je ljeti i u rano jesen, kad kukuruz, šećerac, grožđe i voće dozrijevaju. Travnjake i okućnice jazavac kopa tijekom većeg dijela godine, najviše kad u tlu ima ličinki.
| sij | velj | ožu | tra | svi | lip | srp | kol | ruj | lis | stu | pro | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Kukuruz i kukuruz šećerac | ||||||||||||
| Vinogradi i voćnjaci (grožđe, palo voće) | ||||||||||||
| Žitarice pred žetvu (polijeganje) | ||||||||||||
| Vrtovi (povrće, jagodičasto voće) | ||||||||||||
| Travnjaci i okućnice (kopanje) |
U Baden-Württembergu oko 70 % svih šteta od divljači na kukuruzu nastaje upravo u mliječnoj zriobi. Lovna sezona jazavca počinje 1. kolovoza, kad kukuruz i rano grožđe sazrijevaju.
Kako prepoznati štetu
Šteta od jazavca često se zamijeni sa štetom od divlje svinje, a razlikuje se i postupanje. Jazavac radi „pedantno i sustavno“, svinja „bez reda“.
- U kukuruzu: pojedinačne stabljike savijene ili prelomljene na oko 15–20 cm visine, na rubu parcele ili raštrkane po parceli. Zrna su oglodana, a oklasak (kočanka) ostaje uglavnom cijeli.
- U vinogradu i voćnjaku: ujutro su na tlu deseci otkinutih grozdova ili načetih plodova.
- Na travnjaku: mnogo malih rupica dubokih 5–15 cm; gdje ima ličinki, busen je zavrnut „kao tepih“.
- Tragovi: pet prstiju u polukrugu s dugim pandžama (prednja šapa oko 4–5 cm), staze kroz travu i zahodske jamice s izmetom.
Nije svaka šteta od jazavca: divlja svinja polegne veće površine unutar parcele, a vanjski redovi često ostanu netaknuti. Klip pregrize u potpunosti, a ostavlja otisak papka s dva pomoćna prsta. Travnjak nakon svinje izgleda preorano. Lisica ima trag s četiri prsta, a kukuruzni moljac lomi stabljiku iznad oko 50 cm i ostavlja rupice u njoj.
Kako zaštititi usjev
Za kukuruz i druge oranice najbolje je istražen nisko postavljen električni pastir: u pokusu na 12 polja smanjio je štetu za oko 95 %. Za vinograde, voćnjake, vrtove i kokošinjce bolja je čvrsta ograda ukopana u tlo. Za repelente i plašila protiv jazavca nema neovisnih dokaza da djeluju.
Niski električni pastir
Tehnička mjera, najbolje istražena
U engleskom pokusu na kukuruzu ograđena polja imala su 24 oštećene biljke po hektaru, a neograđena 433. Preporuke velške vlade:
- 4 žice na 10, 15, 20 i 30 cm od tla (ili 2 žice na 8 i 20 cm)
- napon stalno iznad 4.000 V, uređaj energije barem 1,5 J
- prije postavljanja pokositi pojas od pola metra; travu ispod žica redovito kositi
- u prva dva tjedna provjeravati svaki drugi dan, da jazavac odmah nauči izbjegavati ogradu
- ograda mora biti dulja od ugroženog dijela parcele; stupići najviše 10 m razmaka
Čvrsta mrežasta ograda
Za vinograde, voćnjake, vrtove i kokošinjce
Neograđeni višegodišnji nasadi po Zakonu o lovstvu nemaju pravo na naknadu štete.
- pletena ili zavarena žičana mreža; obična „pileća“ mreža nije dovoljno jaka
- visina barem 120–125 cm, jer se jazavac dobro penje
- mrežu ukopajte 50–60 cm ili je na tlu položite prema van u širini od 50 cm (u obliku slova L), da je ne potkopa
- slaba mjesta su vrata i spojevi; kokošinjac noću zatvorite
Travnjak i okućnica
Uklonite razlog kopanja
Jazavac kopa travnjak zbog glista i ličinki (grčica). Ličinke i same oštećuju travnjak, pa jazavac često samo pogorša postojeći problem.
- grčice suzbijte biološki, nematodama, od srpnja do rujna dok je tlo toplo (pripravke provjerite kod dobavljača ili savjetodavne službe)
- ne kosite prenisko
- oštećeni travnjak popravite u proljeće
- ne ostavljajte hranu za ljubimce ni otpad vani preko noći; pokrijte kompost
Gospodarske mjere
Bez troška
- kukuruz sijte najmanje 10 m od ruba šume; šećerac i vrt što dalje od šumaraka, živica i nasipa
- berite čim je usjev zreo, jer je šteta najveća u tjednima pred berbu
- nakon berbe pokupite otpale klipove, a u voćnjaku redovito skupljajte palo voće
Suradnja s lovcima
Lovnogospodarska mjera
Jazavac se lovi od 1. kolovoza do 31. prosinca, prema lovnogospodarskom planu. Ako je parcela u lovištu, javite nam kada kukuruz ulazi u zriobu, pa možemo pojačati čuvanje i odstrel uz nju. Sam lov ne rješava štetu, ali uz ogradu bitno pomaže.
Repelenti i plašila
Nema dokaza da djeluju
U pokusu u Engleskoj kapsaicin i cinamamid nisu smanjili koliko jazavci jedu, a ispitivanja plašila za jazavca nema. Repelent koji dijeli društvo može biti samo pomoćna mjera; ne oslanjajte se na njega.
Jazavac ili divlja svinja? Usporedite tragove.
| Jazavac | Divlja svinja | |
|---|---|---|
| Kako radi | uredno, pojedine biljke | bez reda, velike površine |
| Gdje u kukuruzu | na rubu ili raštrkano, stabljike savijene na 15–20 cm | unutar parcele, rub često netaknut, polegnuto do tla |
| Klip | oglođe zrna, oklasak ostaje | pregrize klip u potpunosti |
| Trag | pet prstiju s dugim pandžama | papak s dva pomoćna prsta |
| Izmet | u zahodskim jamicama | bez jamica |
| Travnjak | mnogo malih rupica | izgleda kao preoran |
Šteta uz rub parcele često izgleda veća nego što jest. Zato je pregledavamo zajedno, u cijeloj parceli.
Ne trujte, ne postavljajte zamke, ne zatrpavajte jazbine
Jazavac je divljač i loviti ga smije samo lovac. Otrovi, zamke i istjerivanje dimom ili plinom zakonom su zabranjeni (Zakon o lovstvu, čl. 66.), kao i uništavanje legla (čl. 55.). Zatrpavanjem jazbine možete zatvoriti mlade, a raskopavanje je opasno jer se hodnici urušavaju. Imate jazbinu ispod kuće, puta ili u nasipu, ili ste našli ozlijeđenog ili mrtvog jazavca? Ne dirajte ga i javite se lovačkom društvu: g. Franjković, 099 253 9728.
Susret s jazavcem, psi i bjesnoća
Jazavac je plah i povlači se, ali ako ga stjerate u kut, brani se snažnim ugrizom i pandžama. Ne prilazite mu i ostavite mu slobodan put. Psa u sumrak i noću uz šumu i živice držite na povodcu i ne puštajte ga u jazbine; ugriz jazavca pokažite veterinaru.
Hrvatska je od 2021. službeno slobodna od bjesnoće, a lisice se i dalje cijepe mamcima iz zraka. Mamce u prirodi ne dirajte. Nakon ugriza ili ogrebotine bilo koje divlje životinje ranu odmah temeljito operite sapunom i vodom i javite se liječniku.
Što radi lovačko društvo
- odstrel provodi u lovnoj sezoni, od 1. kolovoza do 31. prosinca, prema lovnogospodarskom planu i uz zabranu uznemiravanja ženke s mladima
- po dojavi izgoni divljač s ugroženog zemljišta i savjetuje vlasnike o ogradi i pastiru
- na zahtjev oštećenika osigurava zaštitna sredstva (Zakon o lovstvu, čl. 79.)
- smanjuje brojnost lisice i čaglja, koji koriste iste jazbine
- izlazi na teren nakon dojave i zajedno s vlasnikom pregledava cijelu parcelu te utvrđuje radi li se o jazavcu ili divljoj svinji
- rješava dojave o jazbinama na problematičnim mjestima u skladu sa Zakonom o lovstvu
Ako šteta ipak nastane
Zakon o lovstvu obvezuje i lovačko društvo i vlasnika ili korisnika zemljišta da poduzimaju mjere za sprječavanje šteta. Za štetu koju divljač prouzroči u lovištu odgovara lovačko društvo, ali samo ako je vlasnik ili korisnik zemljišta kao dobar gospodar zaštitio svoj usjev. Zato je važno zaštitu provoditi na vrijeme i sve dokumentirati.
-
Javite se odmah, čim primijetite prve tragove
Zakon traži da se o započetoj šteti obavijesti bez odgađanja. Rana dojava ima i praktičnu korist: ako je parcela u lovištu, a ne u naseljenom dijelu, lovci mogu pojačati čuvanje i odstrel uz nju dok je šteta još mala.
-
Prijavu pošaljite pisanim putem
E-mailom ili pismom navedite ime i kontakt, katastarsku česticu ili lokaciju na karti, kulturu, procjenu oštećene površine, datum kada ste štetu uočili i koju ste zaštitu provodili. Pisana prijava s datumom vaš je dokaz.
-
Fotografirajte i ne mijenjajte stanje
Snimite tragove, oštećene biljke i postavljenu zaštitu (pastir, repelent, plašila), po mogućnosti s datumom i lokacijom na fotografiji. Ne berite, ne zaoravajte i ne preoravajte oštećeni dio dok ga ne pogledamo zajedno.
-
Zajednički pregled i sporazum
Predstavnik društva izlazi na teren i zajedno utvrđujete opseg štete. Pisani sporazum o naknadi štete koji sklopite s lovačkim društvom ima snagu ovršne isprave. Ako do sporazuma ne dođe, oštećenik se može obratiti sudu.
Šteta se ne nadoknađuje ako zaštita nije provedena, ako su sredstva za zaštitu uklonjena ili oštećena, ako je oštećeno manje od 5 % površine tehnološke cjeline, na neograđenim višegodišnjim nasadima te na urodu koji nije ubran najkasnije mjesec dana nakon isteka agrotehničkog roka za berbu ili žetvu. Detaljnije o prijavi i procjeni štete.
Česta pitanja
Kako znam je li kukuruz oštetio jazavac ili divlja svinja?
Jazavac savija pojedine stabljike na oko 15–20 cm, na rubu parcele ili raštrkano, oglođe zrna, a oklasak ostavi. Ima pet prstiju s dugim pandžama i izmet ostavlja u jamicama. Divlja svinja polegne veće površine unutar parcele, pregrize klip i ostavlja otisak papka s dva pomoćna prsta.
Kako postaviti električni pastir protiv jazavca?
Nisko: četiri žice na 10, 15, 20 i 30 cm od tla (ili dvije na 8 i 20 cm), napon stalno iznad 4.000 V. Travu ispod žica redovito kosite, a u prva dva tjedna provjeravajte pastir svaki drugi dan. Postavite ga prije pojave klipa. Pastir za divlju svinju obično ima najnižu žicu previsoko za jazavca, pa dodajte jednu na oko 10 cm.
Zašto jazavac kopa moj travnjak?
Zbog glista i ličinki u tlu, najčešće grčica. Grčice suzbijte biološki nematodama od srpnja do rujna, ne kosite prenisko i oštećeni travnjak popravite u proljeće.
Smijem li sam ukloniti jazavca ili zatrpati jazbinu?
Ne. Jazavac je divljač i loviti ga smije samo lovac. Otrovi, zamke i istjerivanje dimom ili plinom su zabranjeni, a zatrpavanjem jazbine možete zatvoriti mlade. Javite se lovačkom društvu: g. Franjković, 099 253 9728.
Dobivam li naknadu za štetu od jazavca u vinogradu?
Za jazavca vrijede ista pravila kao za drugu divljač: za štetu u lovištu odgovara lovačko društvo, ali samo ako je vlasnik zaštitio usjev kao dobar gospodar. Šteta na neograđenim višegodišnjim nasadima, poput vinograda i voćnjaka, ne nadoknađuje se.
Je li jazavac opasan?
U pravilu nije: plah je i povlači se. Ako ga stjerate u kut ili ga napadne pas, brani se snažnim ugrizom. Ne prilazite mu i psa držite na povodcu. Hrvatska je od 2021. slobodna od bjesnoće.
Letak „Jazavac“ za ispis
Dvije stranice A4, sa savjetima, kalendarom rizika i uputama za prijavu štete.
Izvori i literatura (25)
- Zakon o lovstvu, NN 99/18, 32/19, 32/20, 127/24 (pročišćeni tekst) – www.zakon.hr/z/422/Zakon-o-lovstvu
- Pravilnik o lovostaju, NN 94/2019 – narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_10_94_1848.html
- Hrvatska enciklopedija: Jazavac – www.enciklopedija.hr/clanak/jazavac
- Welsh Government (2016.): WM15 Badger problems – use of electric fencing to prevent agricultural damage – www.gov.wales/sites/default/files/publications/2019-05/badgers-use-of-electric-fencing-to-prevent-agricultural-damage.pdf
- Welsh Government (2019.): WM19 Badger problems – advice to people living in rural areas – www.gov.wales/sites/default/files/publications/2019-05/rural-badgers-fact-sheet.pdf
- Poole i sur. (2002.): Effectiveness of an electric fence to reduce badger damage to field crops, Crop Protection 21(5) – badgerland.co.uk/education/journals/damage/electric_fences.html
- Wilson (1993.): Badger damage to growing oats and an assessment of electric fencing, Journal of Zoology 231 – conservationevidencejournal.com/actions/2439
- Baker i sur. (2005.): Non-lethal control of wildlife: chemical repellents as feeding deterrents for the European badger, Journal of Applied Ecology 42 – conservationevidencejournal.com/individual-study/136
- Lanszki, Heltai (2011.): Feeding habits of sympatric mustelids in an agricultural area of Hungary, Acta Zoologica Academiae Scientiarum Hungaricae 57(3) – www.originalwisdom.com/wp-content/uploads/bsk-pdf-manager/2019/04/Lanszki-and-Heltai_2011_Feeding-habits-of-sympatric-mustelids-in-an-agricultural-area-of-Hungary.pdf
- Metz (2025.): Grimbart oder Schwarzkittel? Wildschäden im Mais, Landesjagdverband Baden-Württemberg – 800463.landesjagdverband.de/fileadmin/Medien/LJV/Bilder/1__Aktuell/2025/20250801_Grimbart-oder-Schwarzkittel/Grimbart-oder-Schwarzkittel_JBW_2508.pdf
- Kanton Fribourg, Amt für Wald und Natur: Dachs – www.fr.ch/de/energie-landwirtschaft-und-umwelt/fauna-und-biodiversitaet/dachs
- Kanton Aargau: Porträt Dachs – www.ag.ch/de/themen/landwirtschaft-tiere/wild-wassertiere/wildtiere-lebensraeume/portraets-ausgewaehlter-tierarten/dachs
- waldwissen.net: Der Dachs im Kanton Luzern – www.waldwissen.net/de/lebensraum-wald/tiere-im-wald/saeugetiere/der-dachs-im-kanton-luzern
- Deutsche Wildtier Stiftung: Dachs – www.deutschewildtierstiftung.de/wildtiere/dachs
- Deutsche Wildtier Stiftung: Ratgeber Fährten und Spuren (tragovi) – www.deutschewildtierstiftung.de/media/pages/landingpages/ratgeber/450acca148-1707642927/ratgeber-faehrten-und-spuren_ratgeber-faehrten-und-spuren.pdf
- Royal Horticultural Society: Badgers in your garden – www.rhs.org.uk/biodiversity/badgers
- Royal Horticultural Society: Chafer grubs in lawns – www.rhs.org.uk/biodiversity/chafer-grubs-in-lawns
- Kurek i sur. (2022.): Badger Meles meles as Ecosystem Engineer and Its Legal Status in Europe, Animals 12(7) – pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8996882
- Lojkić i sur. (2021.): Current Status of Rabies and Its Eradication in Eastern and Southeastern Europe, Pathogens 10(6) – pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8231232
- Ministarstvo poljoprivrede: oralna vakcinacija lisica protiv bjesnoće – poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/poljoprivreda/Info%20materijal_Zapo%C4%8Dela%20proljetna%20akcija%20vakcinacije%20lisica.pdf
- Gutowski: Country Report Republic of Croatia, WOAH (2024.) – rr-europe.woah.org/app/uploads/2024/12/DPMB6_Croatia.pdf
- Secret World Wildlife Rescue / RSPCA: Emergency care of badgers – science.rspca.org.uk/documents/d/science/swwr-badger-emergency-care-pdf
- RTV Slovenija (2015.): Jazbeci prehiteli trgače grozdja – www.rtvslo.si/lokalne-novice/jazbeci-prehiteli-trgace-grozdja/371032
- Badgerland: Fencing (savjeti za ograde) – badgerland.co.uk/help/solutions/fencing.html
- Wilson, Mittermeier (ur.) (2009.): Handbook of the Mammals of the World, sv. 1, Meles meles – zenodo.org/records/5714059
Sadržaj je izrađen u sklopu aktivnosti promidžbe i informiranja u cilju sprječavanja šteta od divljači, uz financijsku podršku Grada Zagreba. Sadržaj je isključiva odgovornost Lovačkog društva „Sokol“ Stupnik i ne može se smatrati odrazom stajališta Grada Zagreba.