Sprječavanje šteta od divljači›Srna obična
Srna obična
Capreolus capreolus
Srna radi umjerene i lokalne štete, najčešće na mladim voćkama, vinogradima, sadnicama i mladim usjevima. Ovdje su savjeti za zaštitu, za košnju bez stradavanja lanadi i za vožnju uz polja.
Izbirljiva i vjerna svom kraju
Srna je preživač s malim buragom, pa bira probavljivu i hranjivu hranu: pupove, mlade listove, cvjetove, zeljasto bilje i mlade izboje. Jede u više obroka, ukupno i do deset sati dnevno, a između obroka preživa na mirnom mjestu. Rado brsti voćke i grmlje (jabuku, trešnju, malinu, kupinu, lijesku), a u polju jede i uljanu repicu.
Vrlo je vjerna svom području i drži se granica poput rubova polja, putova i živica. Srnjaci drže teritorij više godina zaredom. Od jeseni se srne okupljaju u manje skupine, a u otvorenom poljoprivrednom krajoliku skupina može brojati i desetke životinja.
Srnjak odbacuje rogove od listopada do prosinca. U proljeće novim rogovima „čisti“ zaštitnu kožicu trljanjem o grmlje i mlade sadnice, a pritom guli koru i lomi mlada stabalca. Parenje je od sredine srpnja do sredine kolovoza, a lanad se rađa u svibnju i lipnju.
Kada je rizik najveći
Šteta od srne vezana je uz godišnji ciklus: zimi brsti pupove, u proljeće srnjak trlja rogove o sadnice, a mladi izboji i usjevi najugroženiji su od travnja do lipnja. U tablici su i dva razdoblja kada su ugrožene same srne: košnja i promet.
| sij | velj | ožu | tra | svi | lip | srp | kol | ruj | lis | stu | pro | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Mlade voćke i sadnice (obrst) | ||||||||||||
| Trljanje rogova o sadnice | ||||||||||||
| Vinogradi (mladi izboji) | ||||||||||||
| Mladi usjevi (repica, soja, suncokret, kukuruz) | ||||||||||||
| Košnja: stradavanje lanadi | ||||||||||||
| Naleti na cestama |
Na oranicama su štete od srne uglavnom umjerene i lokalne. Najosjetljiviji su mladi voćnjaci, vinogradi, rasadnici i povrtnjaci, osobito uz rub šume.
Kako prepoznati štetu
Srna nema gornjih sjekutića, nego tvrdu gornju „ploču“. Zato izboj ne odreže, nego ga otkine i zgnječi. Po tome se obrst srne lako razlikuje od štete drugih životinja.
- Obrst: rub izboja je hrapav do raščupan i zgnječen, a odgriz je plosnat (pod kutom do 30°), najčešće na visini 20–90 cm.
- Trljanje rogova: oguljena kora i polomljene grančice na mladim stablima i sadnicama, najčešće u proljeće.
- Mladi usjevi: pojedinačno obrstani vrhovi biljaka repice, soje, suncokreta ili kukuruza, osobito uz rub parcele prema šumi.
- Tragovi u blizini: otisci uskih, šiljastih papaka i izmet u obliku tamnih zrna.
Nije svaka šteta od srne: zec izboj reže glatko, „kao nožem“, koso (30–60°) i niže, na 20–50 cm, uglavnom zimi. Miš grize nisko, do 20 cm, sitno i uz rupe. Obrst stoke izgleda slično, ali zimski obrst izvan sezone ispaše je od divljači.
Kako zaštititi usjev
Za voćnjake, vinograde i rasadnike najsigurnija je ograda ili štitnik na svakoj sadnici, i to od prvog dana sadnje. Plašila na srnu djeluju slabo: u švicarskom pokusu srne su na zvučne uređaje bile ravnodušne.
Mrežasta ograda
Tehnička mjera, najsigurnija za trajne nasade
Za voćnjak, vinograd i rasadnik europski propisi i smjernice navode pletenu žičanu ogradu visoku 1,5 do 1,6 m. Uz tlo neka mreža ima gušće oko, pa će štititi i od zeca. Imajte na umu da se šteta na neograđenim višegodišnjim nasadima ne nadoknađuje (Zakon o lovstvu, čl. 81.).
Štitnik na svakoj sadnici
Tehnička mjera, za manje nasade i pojedinačna stabla
Plastične ili žičane mrežice, cijevi ili spirale oko debla i izboja. Budući da srna brsti do visine od skoro 90 cm, štitnik protiv srne treba biti viši, oko 1,2 m ili više. Postavite ga prije proljeća, jer srnjak tada trlja rogove upravo o mlada stabalca.
Repelenti za premazivanje
Kemijska mjera, za pupove i izboje
Repelenti na bazi ovčje masti djeluju mirisom i okusom. Proizvođači navode zaštitu i do nekoliko mjeseci i otpornost na kišu nakon sušenja. Nanesite ih na suho, prije kritičnog razdoblja (zima, pupanje, mladi izboji), i obnavljajte prema uputi. Ne mažite koru užeglom mašću ili slaninom: može osušiti mladu voćku.
Električni pastir
Tehnička mjera, gdje već postoji pastir za svinje
Proizvođači za svinju i srnu zajedno preporučuju žice na 20, 40 i 60 cm, a gdje ima srna i dodatnu traku na 160–180 cm. Neovisnih pokusa za srnu u Europi nema dovoljno, pa je za trajne nasade sigurnija mrežasta ograda.
Košnja bez stradavanja lanadi (svibanj i lipanj)
Lane u prvim tjednima ne bježi pred kosilicom, nego se pritaji. Srna je uz njega samo kratko, pa livada izgleda prazno. Kad je većina lanadi dovoljno velika da pobjegne, u srpnju, opasnost prestaje. Do tada:
- Javite nam termin košnje po mogućnosti tjedan dana ranije, a najkasnije 24 sata prije.
- Večer prije košnje postavite plašila (kolce s vrećama koje šušte na vjetru, trake), otprilike jedno po hektaru. Ne ranije od dan, najviše dva prije, inače se srne naviknu. Uklonite ih neposredno pred košnju.
- Livadu pregledajte rano ujutro, pješice s više ljudi ili dronom s termalnom kamerom. Dron s kamerom mora biti registriran kod Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo.
- Kosite od sredine prema van ili s jedne strane na drugu, nikad izvana prema unutra. Uz cestu prvo pokosite pojas uz cestu.
- Pronađeno lane ne dirajte golim rukama. Majka je u blizini.
Ako životinja ipak strada, javite nam i zaobiđite to mjesto pri skupljanju sijena ili silaže, zbog opasnosti od botulizma.
Oprez na cesti: travanj, svibanj i jesen
Najviše naleta na srne događa se u travnju i svibnju, kad srnjaci zauzimaju teritorij, te u jesen, kad nakon žetve i promjene računanja vremena promet pada u sumrak. Naše lovište graniči s autocestama A1 i A3 i prugom Zagreb – Karlovac. Uz polja i šumu u sumrak vozite sporije. Nakon naleta zaustavite se na sigurnom, uključite sva četiri pokazivača smjera, ne prilazite ozlijeđenoj životinji, nazovite policiju na 192 (ako ima ozlijeđenih, 112) i obavijestite lovačko društvo: g. Franjković, 099 253 9728. Stradalu divljač smije se pomaknuti tek nakon policijskog očevida, a ne smijete je uzeti.
Što radi lovačko društvo
- odstrel provodi prema lovnogospodarskoj osnovi i u propisanoj lovnoj sezoni
- po dojavi izgoni divljač s ugroženog zemljišta
- pomaže pri košnji: na vaš poziv pregledava livadu i sklanja lanad
- prati kretanje divljači uz ceste i o tome izvješćuje upravitelje cesta (Zakon o lovstvu, čl. 80.)
- savjetuje vlasnike nasada o izboru ograde, štitnika i repelenata
- izlazi na teren nakon dojave štete i zajedno s vlasnikom utvrđuje opseg štete
Ako šteta ipak nastane
Zakon o lovstvu obvezuje i lovačko društvo i vlasnika ili korisnika zemljišta da poduzimaju mjere za sprječavanje šteta. Za štetu koju divljač prouzroči u lovištu odgovara lovačko društvo, ali samo ako je vlasnik ili korisnik zemljišta kao dobar gospodar zaštitio svoj usjev. Zato je važno zaštitu provoditi na vrijeme i sve dokumentirati.
-
Javite se odmah, čim primijetite prve tragove
Zakon traži da se o započetoj šteti obavijesti bez odgađanja. Rana dojava ima i praktičnu korist: ako je parcela u lovištu, a ne u naseljenom dijelu, lovci mogu pojačati čuvanje i odstrel uz nju dok je šteta još mala.
-
Prijavu pošaljite pisanim putem
E-mailom ili pismom navedite ime i kontakt, katastarsku česticu ili lokaciju na karti, kulturu, procjenu oštećene površine, datum kada ste štetu uočili i koju ste zaštitu provodili. Pisana prijava s datumom vaš je dokaz.
-
Fotografirajte i ne mijenjajte stanje
Snimite tragove, oštećene biljke i postavljenu zaštitu (pastir, repelent, plašila), po mogućnosti s datumom i lokacijom na fotografiji. Ne berite, ne zaoravajte i ne preoravajte oštećeni dio dok ga ne pogledamo zajedno.
-
Zajednički pregled i sporazum
Predstavnik društva izlazi na teren i zajedno utvrđujete opseg štete. Pisani sporazum o naknadi štete koji sklopite s lovačkim društvom ima snagu ovršne isprave. Ako do sporazuma ne dođe, oštećenik se može obratiti sudu.
Šteta se ne nadoknađuje ako zaštita nije provedena, ako su sredstva za zaštitu uklonjena ili oštećena, ako je oštećeno manje od 5 % površine tehnološke cjeline, na neograđenim višegodišnjim nasadima te na urodu koji nije ubran najkasnije mjesec dana nakon isteka agrotehničkog roka za berbu ili žetvu. Detaljnije o prijavi i procjeni štete.
Česta pitanja
Kako znam je li mladu voćku obrstila srna ili zec?
Srna nema gornjih sjekutića, pa izboj otkine i zgnječi: rub je raščupan, a odgriz plosnat, na visini 20–90 cm. Zec reže glatko, koso, „kao nožem“, i niže, na 20–50 cm, uglavnom zimi.
Koliko visoka mora biti ograda protiv srne?
Za voćnjak, vinograd i rasadnik europske smjernice navode pletenu žičanu ogradu visoku 1,5 do 1,6 m. Uz tlo neka mreža ima gušće oko, pa će štititi i od zeca.
Kako zaštititi mladu voćku od srnjaka koji trlja rogove?
Stavite štitnik oko debla prije proljeća, kad srnjak čisti rogove. Budući da srna doseže do skoro 90 cm visine, štitnik neka bude visok oko 1,2 m ili više.
Kako spasiti lanad pri košnji?
Javite lovcima termin košnje najkasnije 24 sata ranije, večer prije postavite plašila, ujutro pregledajte livadu i kosite od sredine prema van. Pronađeno lane ne dirajte golim rukama.
Što učiniti nakon naleta na srnu?
Zaustavite se na sigurnom, uključite sva četiri pokazivača smjera, ne prilazite životinji, nazovite policiju na 192 (112 ako ima ozlijeđenih) i obavijestite lovačko društvo: g. Franjković, 099 253 9728. Životinju ne premještajte prije očevida i ne uzimajte je.
Letak „Srna obična“ za ispis
Dvije stranice A4, sa savjetima, kalendarom rizika i uputama za prijavu štete.
Izvori i literatura (17)
- Zakon o lovstvu, NN 99/18, 32/19, 32/20, 127/24 (pročišćeni tekst) – www.zakon.hr/z/422/Zakon-o-lovstvu
- Pravilnik o lovostaju, NN 94/2019 – narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_10_94_1848.html
- Bayerische Landesanstalt für Wald und Forstwirtschaft (LWF, 2024.): Verbiss richtig ansprechen – www.lwf.bayern.de/mam/cms04/service/dateien/verbiss_richtig_ansprechen_faltblatt_2024.pdf
- Kudernatsch (2015.): Verbissprojekt, AFZ-DerWald 22/2015 (visine obrsta srne i zeca) – lwf.bayern.de/mam/cms04/biodiversitaet/dateien/kudernatsch_verbissprojekt297_afz.pdf
- Deutsche Wildtier Stiftung: Reh – www.deutschewildtierstiftung.de/wildtiere/reh
- Bergler, Hackländer, Klansek i sur. (2014.): Rehwild füttern, Vetmeduni Wien (FIWI) – www.vetmeduni.ac.at/fileadmin/v/fiwi/Publikationen/Populaerwissenschaftliche/Klansek_Landwirt_Sonderbeilage_2.pdf
- DLR Westpfalz: Wildschäden in Streuobstbeständen (uobičajena zaštita, ograde) – www.dlr-westpfalz.rlp.de/Internet/global/themen.nsf/0/fba380dc8f3b4edec1257f9600403f17/$FILE/Wildsch%C3%A4den%20in%20Streuobstbest%C3%A4nden.pdf
- Thünen-Institut (2025.): Gehölzschutz (CatchHedge) – www.thuenen.de/media/institute/lv/Projekt-Downloads-pdf/CatchHedge/2025_02_Gehoelzschutz.pdf
- Kanton Aargau (2024.): Merkblatt Wildschadenverhütung in Obstertragsanlagen – ag.ch/media/kanton-aargau/bvu/umwelt-natur/jagd/bewirtschaftung-aufsicht/wildschaeden/merkblatt-wildschadenverh-tung-in-obstanlagen.pdf
- Boldt (2015.): Raumlenkung Wildschwein, Kanton Solothurn (reakcija srna na zvučna plašila) – so.ch/fileadmin/internet/vwd/vwd-awjf-jagd/pdf/Boldt_2015_RaumlenkungWildsauSchlussbericht2015.pdf
- DJV, DBV i sur.: Frühmahd tierschutzgerecht gestalten – www.jagdverband.de/sites/default/files/PM%20-%20Fr%C3%BChmahd%20tierschutzgerecht%20gestalten%20.pdf
- Landesjagdverband Hessen: Merkblatt Kitzrettung vor der Wiesenmahd – ljv-hessen.de/wp-content/uploads/2018/04/Merkblatt_Kitzrettung.pdf
- Land Tirol: Drohnen mit Wärmebild helfen bei der Rehkitzrettung – www.tirol.gv.at/presse/meldungen/meldung/vor-der-mahd-im-einsatz
- gov.hr: Želim letjeti dronom, što moram napraviti? – www.gov.hr/hr/zelim-letjeti-dronom-sto-moram-napraviti/1548
- Landesjagdverband Baden-Württemberg (2025.): naleti na divljač i promjena računanja vremena – 800463.landesjagdverband.de/fileadmin/Medien/LJV/Dokumente/Pressemeldungen/2025/PM_LJV_BW_Zeitumstellung_Sommerzeit_2025.pdf
- Kwizda: TRICO PRO (repelent na bazi ovčje masti, podaci proizvođača) – tricoeu.kwizda.at/trico-sup-r-sup-pro~mp28539
- Agronews: Zaštita stabala mladih voćaka od divljači – www.agronews.rs/zastita-stabala-mladih-vocaka-od-divljaci
Sadržaj je izrađen u sklopu aktivnosti promidžbe i informiranja u cilju sprječavanja šteta od divljači, uz financijsku podršku Grada Zagreba. Sadržaj je isključiva odgovornost Lovačkog društva „Sokol“ Stupnik i ne može se smatrati odrazom stajališta Grada Zagreba.